Žene u znanosti: zašto vidljivost i dalje trpi

Žene u znanosti: zašto vidljivost i dalje trpi

U izvješćima o znanstvenim temama često dominiraju muškarci, kao što pokazuje nedavna studija Instituta za tehnologiju u Karlsruheu (KIT). Ovo istraživanje o vidljivosti žena u medijskom izvještavanju o znanstvenim temama rizika pokazuje da se znanstvenice citiraju samo u 18 posto slučajeva. Udio žena u istraživanim područjima je oko 31 posto. Ovo naglašava značajnu razliku između stvarne zastupljenosti žena u znanosti i njihove medijske vidljivosti. Unatoč ovoj podzastupljenosti, istraživači nisu pronašli dokaze o izravnoj diskriminaciji kroz novinarske selekcijske rutine. Umjesto toga, rezultati pokazuju da medijska vidljivost uvelike ovisi o hijerarhijskoj poziciji, produktivnosti i utjecaju istraživanja.

Ova se studija temelji na analizi 4860 članaka iz četiri vodeća njemačka medija koji su objavljeni između 1995. i 2020. Ispituje osam tema rizika povezanih sa znanošću kao što su ebola, glifosat i COVID-19. Zabilježeno je i sustavno kodirano oko 1800 znanstvenika. Rezultati pokazuju da je manje vjerojatno da će žene zauzeti vodeće položaje i postići niže rezultate objavljivanja i reputacije. Podzastupljenost znanstvenica odražava strukturalne nejednakosti u znanstvenom sustavu i pokazuje da novinarstvo ne samo da odražava akademske hijerarhije, već ih i jača bez aktivnog promicanja.

Cjevovod koji curi i njegove posljedice

Nesrazmjer između broja muškaraca i žena u znanosti pojačan je i fenomenom “propusnog cjevovoda”. U Njemačkoj su žene sada dobro obrazovane, ali njihov udio na sveučilištima opada kako napreduju na ljestvici akademske karijere. Prema Federalnom ministarstvu istraživanja, tehnologije i prostora (BMFTR), udio žena prema akademskoj karijeri je sljedeći: 46 posto doktoranda su žene, samo 36 posto postdoktoranda i samo 29 posto profesora.

Kako bi se tome suprotstavio, BMFTR je pokrenuo razne inicijative. To također uključuje program za profesorice, koji služi kao središnji instrument za promicanje jednakosti na sveučilištima. Četvrta programska faza započela je 2023. i traje do 2030. s obujmom financiranja od 320 milijuna eura. Ostale mjere uključuju kaskadni model iz 2011., koji osigurava da je udio žena na svakoj razini karijere barem jednak prethodnoj razini.

Izazovi i prilike za žene u znanosti

Unatoč ovom napretku, stvarnost je da se žene u znanosti još uvijek suočavaju s brojnim izazovima. Povijesno su često bili sustavno ignorirani i neimenovani. Čak i sada, mnoge žene imaju poteškoća u pronalaženju da se njihov glas čuje i da im se vjeruje. Profesorica Elke Wolf sa Sveučilišta primijenjenih znanosti u Münchenu naglašava da rodno specifične prakse i stereotipi stavljaju žene u nepovoljan položaj u predmetima MINT. Ova percepcija je opisana pojmom "hladna klima", koja predstavlja nepoželjnu radnu atmosferu za žene u područjima u kojima dominiraju muškarci.

Takozvani Mathildin efekt pokazuje da su doprinosi žena u znanosti često manje prepoznati. Ovo je povijesni problem koji je utjecao i na istaknute znanstvenice poput Lise Meitner i Rosalind Franklin. To ima i financijske implikacije: profesorice u prosjeku zarađuju 660 eura manje od svojih muških kolega na najvišoj razini plaće. To pokazuje da usprkos svim inicijativama za promicanje ravnopravnosti još uvijek ima puno toga za učiniti.

Promicanje vidljivosti i postignuća žena u znanosti ključno je za razbijanje rodnih stereotipa. Inicijative kao što je “Različitost povezuje” namijenjene su ne samo povećanju jednakih mogućnosti, već i podizanju svijesti o rodno diferenciranim aspektima u istraživanju. Znanstvenici poput Ylve Götberg, koju je časopis TIME prepoznao kao lidera u usponu, važni su uzori koji pokazuju da se vrijedi boriti za vlastitu vidljivost.

Ukratko, može se reći da medijska vidljivost žena u znanosti znatno zaostaje za njihovim stvarnim brojem. Strukturalne nejednakosti i nedostaci s kojima se žene suočavaju u znanstvenom sustavu i dalje su izazov koji se mora prevladati. I obrazovanje i ciljano financiranje imaju ključnu ulogu u budućnosti znanosti.

Za daljnje informacije o ovim temama možete pogledati izvješća KIT-a, BMFTR-a i analize na Tagesschau.de: KIT, BMFTR i dnevne vijesti.