Henrike Antony: Nagrada za revolucionarno istraživanje Alzheimerove bolesti!
Henrike Antony dobiva nagradu Marie-Luise Jung Sveučilišta Heidelberg za svoj izvanredan magistarski rad o Alzheimerovoj bolesti.

Henrike Antony: Nagrada za revolucionarno istraživanje Alzheimerove bolesti!
Henrike Antony, izvanredna studentica magisterija na Sveučilištu Heidelberg, dobila je priznanje za svoja izvanredna akademska postignuća. Nagrada je dodijeljena na akademskoj svečanosti čiji je domaćin bio rektor Sveučilišta u Heidelbergu, prof. dr. Frauke Melchior. Antony je nagrađena za svoj magistarski rad koji je završila u bolnici McLean Medicinskog fakulteta Harvard u Bostonu (SAD). Tema njezina istraživanja bila je usmjerena na genetske čimbenike rizika za razvoj Alzheimerove demencije (AD), što je tema od sve veće važnosti u modernoj neuroznanosti.
Koristeći modele temeljene na stanicama pacijenata, Antony je istraživao kako se inzulinski receptori metaboliziraju u određenom tipu moždanih stanica. Ova bi otkrića potencijalno mogla ponuditi nove pristupe terapijskim strategijama protiv Alzheimerove bolesti. Tijekom magisterija objavila je tri znanstvena rada u međunarodnim časopisima te je za svoj uspjeh primila brojne stipendije.
Istraživanje protiv Alzheimerove bolesti
Područje istraživanja Alzheimerove bolesti karakterizira stalni napredak i saznanja. Prema Njemačkom centru za neurodegenerativne bolesti (DZNE), postoje brojne indikacije da genetski čimbenici imaju presudnu ulogu u razvoju ove bolesti. Rana opažanja, počevši od Aloisa Alzheimera 1901. godine, dovela su do ozbiljne znanstvene rasprave o bolesti. Auguste Deter, pacijent kojeg je godinama pratila Alzheimerova bolest, patio je od ozbiljnih problema s pamćenjem. Njezini su simptomi opisani kao "potpuna zbunjenost", a kasnija ispitivanja Deterina mozga nakon njezine smrti dovela su do otkrića karakterističnih plakova koji se sada smatraju ključnim obilježjima bolesti.
Nedavno je međunarodni tim istraživača identificirao 75 genetskih čimbenika rizika povezanih s razvojem Alzheimerove bolesti. Od toga su 42 regije nove, što pokazuje da mnoge tajne bolesti tek treba otkriti. Rezultati se pojavljuju u stručnom časopisuNature Geneticsobjavljeni, otvaraju nove perspektive za terapijske pristupe. Posebno je razvijena ocjena rizika koja kvantitativno bilježi genetsko opterećenje za Alzheimerovu bolest. Viši rezultati izravno koreliraju s povećanom vjerojatnošću pojave ozbiljnih simptoma kasnije u tijeku bolesti.
Pogled u budućnost
Doktorska teza Henrike Antony, koja će se održati na DZNE i Sveučilištu u Bonnu od 2024., usredotočit će se na komunikaciju između sinapsi i mikroglije. Ova linija istraživanja posebno je relevantna jer nedavne studije pokazuju da disfunkcija urođenog imunološkog sustava i mikroglije igraju značajnu ulogu u Alzheimerovoj bolesti.
Dodjela nagrade Marie-Luise Jung, koja je dodijeljena s 1.500 eura i obilježava sjećanje na ubijenu studenticu, predstavlja ne samo osobni već i akademski vrhunac za Antonyja. Nagrada se dodjeljuje jednom godišnje i financira tijekom razdoblja od 20 godina. Nakon dodjele nagrada, Antony će izvijestiti o svom znanstvenom radu kako bi naglasila važnost svojih istraživanja u kontekstu Alzheimerove bolesti.
Uz kombinaciju inovativnog istraživanja i osobne predanosti poput Henrike Antony, znanost pronalazi nove načine za suzbijanje Alzheimerove demencije i bolje razumijevanje ove složene bolesti. Daljnja istraživanja su neophodna kako bi se dugoročno prevladali izazovi Alzheimerove demencije.