Klimatska kriza prijeti kulturi: stručnjaci pozivaju na hitne mjere!

Klimatska kriza prijeti kulturi: stručnjaci pozivaju na hitne mjere!

Klimatska kriza jedan je od središnjih izazova 21. stoljeća koji osim ekološke ima i kulturološke dimenzije. Institucije za upravljanje svjetskom baštinom i stručnjaci za očuvanje baštine suočeni su s hitnim zadatkom suočavanja s učincima klimatskih promjena na lokalitete kulturne i prirodne baštine diljem svijeta. Prema opisu Sveučilišta u Heidelbergu Sveučilište Heidelberg konferencija na kojoj se ističe potreba interdisciplinarne razmjene i znanstvenog promišljanja kroz kulturalne studije. Prof. dr. Thomas Schmitt iz HCCH naglašava važnost ovog promišljanja kako bi se adekvatno odgovorilo na izazove klimatske krize.

Na istoj konferenciji Marie Baudis iz njemačkog ICOMOS-a istaknula je alarmantnu prijetnju koju klimatske promjene predstavljaju kulturnoj baštini. Zaštita i prilagodba mjesta svjetske baštine ključna je za očuvanje kulturne raznolikosti i povijesne svijesti. U tom kontekstu predstavljen je njemački prijevod „Politike o klimatskim akcijama za svjetsku baštinu“ koji je Opća skupština UNESCO-a usvojila 2023. godine. Dokument služi kao okvir za djelovanje za aktere koji se zalažu za očuvanje svjetske baštine u kontekstu klimatskih promjena.

Pristupi akciji i izazovi

Dokument o politici sadrži konkretne opcije za djelovanje i poziva na to da zaštita klime bude čvršće ukorijenjena u očuvanje spomenika. Dr. Mechtild Rössler i Friederike Hansell predstavili su rad. Održana su i dva okrugla stola na kojima su stručnjaci raspravljali o jakim i slabim stranama UNESCO-vog političkog dokumenta i njegovoj izvedivosti. Cilj ovih rasprava je rasprava o mogućnostima i ograničenjima zaštite svjetske baštine u kontekstu klimatske krize.

Međunarodna zajednica nastavlja se suočavati sa složenošću odnosa između Konvencije o svjetskoj baštini i globalnih instrumenata klimatskih promjena, kao što su UNFCCC i Pariški sporazum. U prilogu Cambridge University Pressa ističe se da se Konvencija o svjetskoj baštini koristi kao pravni alat za mobilizaciju klimatskih akcija, iako praktična provedba ovih obveza često ostaje neadekvatna. Nacionalni interesi često su u sukobu s potrebnim mjerama za zaštitu kulturne baštine.

Kronični izazov javlja se iu potrebi ekstrapolacije mjera zaštite klime na lokacijsku razinu. Od 2004. do 2006. peticije je podnijelo 37 nevladinih organizacija u kojima su klimatske promjene navedene kao glavna prijetnja nekoliko mjesta. UNESCO je odgovorio formiranjem radne skupine za rješavanje ovih prijetnji, s fokusom na mjere prilagodbe, a ne na velike napore za ublažavanje.

Interdisciplinarna razmjena i buduće perspektive

U nastojanju da zaštite kulturnu baštinu u odnosu na ciljeve Pariškog sporazuma o klimi, ustanove za kulturnu baštinu i klimatske znanosti formulirale su zajednički dokument o stajalištu. Provedba klimatskih ciljeva dosad je ocijenjena nedostatnom. Studije pokazuju golem utjecaj klimatskih promjena na kulturnu baštinu, uključujući toplija ljeta u srednjoj Europi i sve češće ekstremne vremenske prilike. ICOMOS Njemačka, zajedno s nekoliko drugih organizacija, ispitao je izazove u očuvanju spomenika između studenog 2022. i svibnja 2023. i objavio stajalište o tim temama.

Dokument o stajalištu ima za cilj promicati globalni diskurs o kulturnoj baštini i klimatskoj znanosti te obvezuje potpisnike da u svom radu jačaju utjecaj klimatskih promjena na kulturnu baštinu. Područja djelovanja uključuju korištenje sustava znanja, osnaživanje aktera kulturne baštine i interdisciplinarne razmjene između prakse i politike, kao i financiranje klimatskih utjecaja. Vidljivi utjecaji klimatskih promjena na kulturnu baštinu zahtijevaju hitno djelovanje nadležnih institucija.

Zbog napredovanja klimatskih promjena neophodno je da sve države preuzmu zajedničku odgovornost za zaštitu svjetske baštine. Samo cjelovitim strategijama i suradnjom na globalnoj razini kulturna baština može se sačuvati za buduće generacije. Vrijeme je sve manje, a pritisak na donositelje ekonomskih i političkih odluka sve veći.