Vojna potrošnja: poticaj rasta ili ekonomska aberacija?

Vojna potrošnja: poticaj rasta ili ekonomska aberacija?

Savezna vlada planira povećati svoje izdatke za obranu do pet posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) u nadolazećim godinama. Ovaj cilj ne bi trebao promicati samo širenje vojske, već i sveobuhvatnu modernizaciju industrije, a time i gospodarski rast. To proizlazi iz nove studije prof. dr. Toma Krebsa i dr. Patricka Kaczmarczyka sa Sveučilišta u Mannheimu, koji analiziraju ekonomski učinak vojne potrošnje. Prema studiji, fiskalni multiplikator za vojnu potrošnju u Njemačkoj je maksimalno 0,5. To znači da svaki dolar u vojnoj potrošnji stvara, u najboljem slučaju, 50 centi dodatne ekonomske aktivnosti. Za usporedbu, javna ulaganja u obrazovanje, infrastrukturu ili skrb o djeci stvaraju dva do tri puta veću dodanu vrijednost surplusmagazin.de prijavio.

Potreba za tim ponovnim naoružavanjem pojačana je ratom u Ukrajini i promjenom vanjske politike SAD-a, što rezultira novom dinamikom ponovnog naoružavanja u Europi. Pod novim kancelarom Friedrichom Merzom donesena je odluka o povećanju izdvajanja za obranu na 3,5 posto BDP-a, uz dodatak od 1,5 posto za vojno potrebne infrastrukturne projekte. Ti su planovi zapečaćeni na summitu NATO-a u Haagu, a financiranje će većim dijelom doći iz novih zaduženja.

Ekonomski problemi i dugoročne posljedice

Autori studije upozoravaju na dugoročne učinke istiskivanja: Širenje proizvodnje oružja veže financijske i ljudske resurse koji bi se mogli koristiti za druge društveno važne zadatke. Budući da je financijski opseg države i dalje ograničen, proširenje svih ključnih područja politike u isto vrijeme nije realno. Zagovornici visoke vojne potrošnje tvrde da bi to njemačkom gospodarstvu moglo dati poticaj za rast. Očekuje se da će povećana potražnja za obrambenom opremom potaknuti proizvodnju i otvoriti nova radna mjesta. Postoji čak i mogućnost da bi tehnologije iz vojnih istraživanja mogle dugoročno povećati produktivnost pronalaskom u civilne svrhe.

Međutim, ekonomisti iz Mannheima dovode u pitanje ekonomske koristi od ovih napora u naoružanju. Unatoč golemim ulaganjima koja iznose mnogo milijardi eura, možda neće biti stvarnog zamaha rasta. Istraživači preporučuju reformu zakona o nabavi u sektoru obrane ili, alternativno, izravno sudjelovanje države u ključnim obrambenim tvrtkama kako bi se javna sredstva koristila konkretnije. Ono što zabrinjava mnoge kritičare jest pitanje služi li povećanje potrošnje za obranu zapravo poboljšanju vojnih sposobnosti Bundeswehra ili koristi profitnim maržama obrambenih tvrtki.

zaključak

S obzirom na trenutačni razvoj događaja, koji karakterizira vojni kejnezijanizam koji podsjeća na politiku Ronalda Reagana iz 1980-ih, ostaje za vidjeti u kojoj će mjeri ovi ambiciozni planovi utjecati na njemačko gospodarstvo. U svakom slučaju, rezultati studije jasno pokazuju da političke odluke mogu imati dugoročne posljedice i za društvo i za gospodarstvo. Pažljiva ravnoteža između vojnih prioriteta i društvenih ulaganja bit će ključna u nadolazećim godinama. Kako rheinpfalz.de Ukratko, rasipanje poreznih resursa moglo bi postati središnja tema političkog diskursa.