Globalni plastični otpad: Ženeva pregovara o revolucionarnom ugovoru!

Globalni plastični otpad: Ženeva pregovara o revolucionarnom ugovoru!

Značajni pregovori o borbi protiv globalnog onečišćenja plastikom započet će u Ženevi 5. kolovoza 2025. Preko 170 država članica UN-a okupilo se kako bi pregovaralo o obvezujućem sporazumu. Ovi razgovori, koji traju do 14. kolovoza, dio su pete međunarodne konferencije o borbi protiv onečišćenja plastikom.

Globalni plastični otpad dosegao je alarmantne razmjere: procjenjuje se da oko osam milijardi tona plastičnog otpada zagađuje planet. Većina toga dolazi od kontinuirano rastuće proizvodnje plastike, koja ne samo da pridonosi onečišćenju okoliša, već i značajno doprinosi klimatskim promjenama. Emisije stakleničkih plinova koje proizlaze iz proizvodnje plastike već premašuju one u cijeloj državi Brazil, naglašavajući hitnost pregovora za poduzimanje mjera protiv ovog razvoja.

Učinci na zdravlje i ranjive skupine

Prema “Lancet Countdown on Health and Plastics”, koji podržava Sveučilište Heidelberg i druge institucije, izloženost mikro- i nanoplastici, kao i opasnim kemikalijama, raširena je u cijelom svijetu. Ove tvari mogu se otkriti ne samo u okolišu, već iu živim bićima i ljudima. Mogu uzrokovati ozbiljne zdravstvene posljedice u rasponu od bolesti do smrti. Nesrazmjerno su pogođene ranjive skupine stanovništva, što zahtijeva pošteno razmatranje u pregovorima. Izvješće će identificirati i redovito ažurirati pokazatelje proizvodnje plastike, izloženosti i utjecaja na zdravlje radi podrške pregovorima.

Pregovori su se već intenzivirali posljednjih mjeseci. Posljednji sastanak u studenom 2024. u Busanu u Koreji donio je napredak, ali je konačni rezultat odgođen. WWF potiče vlade da u Ženevi usvoje globalni ugovor s jasnim i provedivim pravilima. Cilj je zaštititi okoliš i ljude na održiv i učinkovit način.

Globalni izazovi i lokalne mjere

Trenutno stanje proizvodnje plastike je zabrinjavajuće. U svijetu se svake godine proizvede oko 413 milijuna tona plastike, od čega se samo devet posto reciklira. Ostatak nerijetko završi na odlagalištima, spali se ili završi izravno u moru, gdje uzrokuje značajne ekološke i zdravstvene štete. Istraživači su istaknuli da bi smanjenje proizvodnje plastike za 12 do 19 posto bilo nužno za postizanje klimatskih ciljeva.

Međutim, izazovi su ogromni. Dok se gotovo 100 zemalja, uključujući mnoge iz Afrike i Latinske Amerike, zalaže za ambiciozan ugovor, zemlje proizvođači i proizvođači nafte poput Rusije, Irana i Saudijske Arabije posebno blokiraju progresivnije regulatorne prijedloge. Još jedna kritična točka je utjecaj industrije plastike koja lobiranjem pokušava dominirati pregovorima. Znanstvenici izvješćuju o zastrašivanju i kleveti koji pokušavaju potkopati uravnoteženu osnovu za raspravu.

U Njemačkoj se, primjerice, godišnje potroši 16 milijardi eura na gospodarenje otpadom i onečišćenje okoliša. Kao najveći proizvođač plastike u Europi s godišnjom proizvodnjom od osam milijuna tona, zemlja ima posebnu odgovornost da aktivno radi na rješenjima. Znanstvenici i ekolozi pozivaju na drastično smanjenje proizvodnje i uporabe plastike kako bismo zaštitili ljude i okoliš te ne opteretili buduće generacije.

Sve u svemu, države u Ženevi imaju povijesnu priliku uspostaviti sveobuhvatan prijenos odgovornosti. Ostaje za vidjeti hoće li delegati imati hrabrosti dogovoriti konkretne i obvezujuće mjere i tako napraviti odlučujući korak prema održivijem korištenju plastike. Lancet Countdown on Health and Plastics djelovat će kao važna podrška za pružanje potrebnih podataka i analiza za isticanje utjecaja proizvodnje plastike na zdravlje i okoliš.

Izvori: Sveučilište u Heidelbergu, WWF, njemački val.