Propadanje činjenica u politici: Što to znači za demokraciju?

Propadanje činjenica u politici: Što to znači za demokraciju?

U opsežnoj studiji, međunarodni istraživački tim predvođen Klasterom izvrsnosti “Politika nejednakosti” ispitao je političku retoriku unutar osam milijuna govora Kongresa SAD-a od 1879. do 2022. Rezultati pokazuju zabrinjavajući trend: pozivanje na činjenice u političkoj retorici je u stalnom padu od 1970-ih, ali je sada na najnižoj razini u povijesti. U političkom okruženju koje karakterizira rastuća polarizacija i ekonomska nejednakost, ovo je pokazatelj duboke promjene unutar američke politike. Ono što je posebno upečatljivo jest da je pad činjeničnih referenci među republikancima strmiji od 2021., dok istodobno opada zakonodavna produktivnost.

Studija, objavljena u časopisu Nature Human Behavior, koristi računalno potpomognute metode analize za procjenu govora i prepoznavanje značajnih riječi. Istraživači su identificirali 49 ključnih riječi za jezik temeljen na činjenicama i 35 za jezik utemeljen na intuiciji. Novorazvijeni pokazatelj, EMI ("Dokazi-minus-intuicija"), kvantificira odnos između dvije vrste retorike. Pozitivna EMI vrijednost ukazuje na povećano pozivanje na činjenice, dok negativna vrijednost ukazuje na pristranost prema osobnim uvjerenjima.

Kontekst aktualne američke politike

Dva mjeseca nakon posljednjih američkih izbora, domovi Kongresa sastaju se na svojoj konstituirajućoj sjednici. Ključna točka dnevnog reda bit će izbor novog čelnika Zastupničkog doma, a za reizbor će se boriti dosadašnji čelnik Mike Johnson, kojeg podržava Donald Trump. U Zastupničkom domu republikanci imaju većinu s 220 od 435 mjesta, dok je Senat imao 53 republikanska senatora. Ako dođe do ponovljenih sukoba oko imenovanja u kabinetu, koji bi se mogli suočiti s protivljenjem u Senatu, to bi moglo značajno omesti Trumpovu agendu od 2026. Ovdje se poteškoće polarizirajuće političke klime miješaju s izazovima koje donosi takva većina.

Drugi aspekt trenutne političke situacije je zakon o proračunu Zastupničkog doma, koji bi mogao dovesti do potencijalnih proračunskih sukoba i mogućih gašenja. Istrage Kongresa ovdje mogu igrati ulogu. S obzirom na sve veću političku polarizaciju, čini se da je sve teže doći do kompromisa između tabora, što predstavlja znatan izazov za političke institucije. Kako bi izbjegao zakonodavne prepreke, Trump bi također mogao koristiti predsjedničke izvršne naredbe za ostvarivanje svojih političkih ciljeva, iako su takve mjere manje održive i nasljednici ih mogu povući u bilo kojem trenutku.

Uloga digitalnih medija

U vrijeme kada društveni mediji revolucioniraju vijesti i komunikacijske kanale, uloga koju imaju u političkoj komunikaciji ključna je. Društveni mediji omogućuju političkim i vladinim institucijama izravnu interakciju s masovnom publikom i pojavljuje se hibridni medijski sustav. U takvom je sustavu ključno da političari poput Trumpa učinkovito koriste digitalne platforme. Trumpova kampanja 2016. označila je pomak u korištenju društvenih medija od strane političkih aktera korištenjem ciljanog oglašavanja temeljenog na korisničkim podacima.

U Njemačkoj ankete pokazuju da sve više građana uglavnom dobiva vijesti na internetu, što političke stranke ne propuštaju nezapaženo. Sve više ostvaruju izravan kontakt s mlađim biračima putem digitalnih kanala. Komunikacija u digitalnoj kampanji sada se smatra sastavnim dijelom političke strategije, a influencer marketing i mikromarketing sve više dolaze u prvi plan. Ovi trendovi dovode do reakcije tradicionalnih stranaka koje se bore za glasove.

Ukratko, aktualnu političku retoriku u Kongresu SAD-a ne karakterizira samo odmak od činjenica, već se mora promatrati iu širem kontekstu političke polarizacije, promjena u komunikaciji s biračima i sve veće uloge društvenih medija. Dok neki vide medije kao izvor dezinformacija i fragmentacije, drugima oni mogu poslužiti kao platforme za aktivno političko sudjelovanje i mobilizaciju.