Sveučilište Hohenheim: Započelo inovativno istraživanje prilagodbe klimi!

Sveučilište Hohenheim: Započelo inovativno istraživanje prilagodbe klimi!

Sveučilište u Hohenheimu aktivno je uključeno u istraživački krajolik svojim sudjelovanjem u dva klastera izvrsnosti: “GreenRobust” i “TERRA”. Ove inicijative imaju za cilj pomoći u pronalaženju rješenja za hitne izazove klimatskih promjena i bioraznolikosti. “GreenRobust” se provodi u suradnji sa sveučilištima u Tübingenu i Heidelbergu i ima za cilj istražiti sposobnost biljaka da se prilagode stresu iz okoliša kako bi održale poljoprivrednu produktivnost čak iu uvjetima klimatskih promjena i prijetnji od štetnika. Kako uni-hohenheim.de izvješća, ovi su pristupi od velike važnosti s obzirom na sve veće izazove koje donose klimatske promjene.

S druge strane, klaster “TERRA” posvećen je interakciji između različitih vrsta tla i biološke raznolikosti. Rektorica Sveučilišta u Tübingenu, dr. Karla Pollmann, ističe snagu ovih istraživačkih institucija i stručnost uključenih istraživača biljaka. Ujedno, rektor Sveučilišta u Heidelbergu, prof. dr. Frauke Melchior, koliko je ovo istraživanje važno za buduću opskrbu hranom našeg društva. Prof. dr. Julia Fritz-Steuber, prorektorica Sveučilišta u Hohenheimu, ističe važnost pojačane suradnje unutar oba klastera u cilju održivog promicanja ekosustava.

Istraživačka infrastruktura i nova profesorska mjesta

Jedinstvena istraživačka infrastruktura postavlja se na Sveučilištu u Hohenheimu za “GreenRobust”. To uključuje, između ostalog, takozvani “Diversitorium”, otvoreni objekt s različitim varijacijama tla za promatranje različitih biljnih vrsta, kao i “Xerodrome”, mobilni eksperimentalni objekt za simulaciju suše i stresa od suše. Kako bi se podržale te ambicije, bit će stvorena tri nova profesorska mjesta: “Ekoevolucijska teorija” (W1), “Teorija bioraznolikosti” (W3) i područje “Daljinsko očitavanje biosfere” (W3).

Klasteri se oslanjaju na inovativne metode koje kombiniraju terenske eksperimente, laboratorijski rad i analize podataka s teorijom mreža i umjetnom inteligencijom. Osim toga, Sveučilište u Hohenheimu pokreće novi međufakultetski doktorski program u poljoprivredi i prirodnim znanostima kako bi se ojačalo znanstveno usavršavanje u ovom kontekstu.

Klimatske promjene kao izazov za biološku raznolikost

Klimatske promjene imaju dalekosežne učinke na biljke, životinje i ekosustave te su jedan od odlučujućih čimbenika koji utječu na biološku raznolikost. To se odražava u pomicanju područja, promjeni produktivnosti ekosustava i promjeni zajednica vrsta. Prema informacijama UFZ-a (Centar za istraživanje okoliša), klimatske promjene ne samo da izravno utječu na ekosustave, već utječu i na biološku raznolikost, nakon promjene korištenja zemljišta i bioloških invazija. Međunarodni sporazumi, kao što su CBD i UNFCCC, obvezuju države da ublaže te negativne učinke.

Na UFZ-u se provode različiti projekti koji se bave posljedicama klimatskih promjena. To uključuje velike analize rizika bioraznolikosti i modeliranje učinaka klimatskih promjena na životinjske i biljne vrste. Ovo je istraživanje ključno za razvoj koncepata upravljanja i zaštite za promicanje biološke raznolikosti na europskoj i saveznoj razini.

Klimatske promjene predstavljaju ozbiljnu prijetnju tradicionalnoj poljoprivredi. Studije poput onih Beillouin et al. (2020), rasvijetlili su utjecaj ekstremnih vremenskih uvjeta na europsku poljoprivredu. Sveobuhvatna analiza pokazuje da klimatske promjene značajno mijenjaju klimatske uvjete u kojima funkcionira poljoprivreda. Stoga su potrebne održive strategije prilagodbe i bliska suradnja između istraživanja i prakse kako bi se ojačala otpornost poljoprivrede i dugoročno osigurala sigurnost opskrbe.

Razvoj i istraživački pristupi Sveučilišta u Hohenheimu, kao i problemi projekata u suradnji s UFZ-om i drugim institutima ključni su za aktivno suočavanje s izazovima klimatskih promjena i osiguravanje održive budućnosti za poljoprivredu i biološku raznolikost. Istraživači, uključujući predavače klastera, prof. dr. Rosu Lozano-Durán i prof. dr. Michaelu Dippold, predani su ovoj važnoj misiji.