Zaboravljeni heroji: pogled na japansku borbu u Drugom svjetskom ratu

Zaboravljeni heroji: pogled na japansku borbu u Drugom svjetskom ratu

U posljednjoj godini Drugog svjetskog rata, sukob u azijsko-pacifičkoj regiji dosegao je kritičnu točku. Japan je stajao na nogama protiv američkih trupa dok su se sve više približavale glavnim otocima. Konkretno, borbe na Marijanskim otocima, Filipinima, Iwo Jimi i Okinawi rezultirale su velikim brojem mrtvih. U svibnju 1945. Japan nije bio spreman predati se, iako su gubici i vojna situacija bili sve strašniji. U tom kontekstu, znanstvenik Takuma Melber predstavlja na Heidelberški centar za transkulturalne studije sa Sveučilišta u Heidelbergu održao je predavanje o kraju rata u azijsko-pacifičkoj regiji, koje se bavi i temama izvan poznatih atomskih bombardiranja.

Melber, čiji istraživački interesi uključuju kolonijalizam i imperijalizam u Aziji, kao i povijest japanske okupacije, svojim predavanjem pridonosi aktualnoj seriji “1945.: Epoch Threshold and Space of Experience”. Ovu je seriju osmislio povjesničar prof. dr. Manfred Berg, a cilj joj je približiti društveno relevantna istraživačka pitanja javnosti u različitim formatima. Još pet predavanja u ciklusu održavat će se ponedjeljkom u auli Starog sveučilišta u 18.15 sati, a snimljeni sadržaji bit će dostupni naknadno. heiONLINE dostupan.

Atomsko bombardiranje i njegove posljedice

Atomske bombe bačene na Hirošimu i Nagasaki 6. i 9. kolovoza 1945. godine predstavljale su prekretnicu u povijesti. Hirošima je napadnuta bombom nazvanom “Little Boy”, dok je “Fat Man” bačen na Nagasaki. Te su odluke donesene u kontekstu intenzivnog vojnog sukoba i imale su za cilj prisiliti Japan na bezuvjetnu predaju i brži okončanje rata. Predsjednik Harry S. Truman odobrio je upotrebu atomske bombe pod izlikom izbjegavanja daljnjih američkih gubitaka dok se rat nastavlja na Pacifiku. Trenutačno uništenje rezultiralo je s oko 140 000 smrti u Hirošimi i oko 70 000 u Nagasakiju, a mnoge druge žrtve dugo su patile od urođenih bolesti povezanih s radijacijom.

Korištenje ovog nuklearnog oružja ima duboke zdravstvene, socijalne i ekološke utjecaje na preživjele, poznate kao "hibakusha". U Hirošimi i Nagasakiju ljudi i dan danas žive s posljedicama ovih napada. Pojavile su se globalne etičke rasprave o uporabi nuklearnog oružja, koje su oblikovane ne samo na temelju iskustava preživjelih. Godine 2016. Barack Obama postao je prvi američki predsjednik koji je kročio na japansko tlo za komemoraciju u Hirošimi, a da se nije ispričao za upotrebu bombe, ponovno potaknuvši tekuće rasprave o opravdanosti tih napada.

Put do predaje

Unatoč razornom razaranju izazvanom atomskim bombardiranjem, Japan nije odmah odustao. Tek je 15. kolovoza 1945. car Hirohito objavio predaju. Naposljetku, bezuvjetna predaja službeno je potpisana 2. rujna 1945. Ti su događaji označili ne samo kraj Drugog svjetskog rata, već i početak utrke u nuklearnom naoružanju koja će presudno oblikovati geopolitički krajolik 20. stoljeća. Japan se svojim ustavom iz 1946. godine obvezao da više nikada neće ratovati i da će odbaciti nuklearno oružje, dok se rasprave o nužnosti tih načela ponovno rasplamsavaju usred rastućih napetosti, poput one sa Sjevernom Korejom.

Predavanje Takume Melbera, koje se bavi različitim aspektima završetka rata i njegovim dalekosežnim posljedicama, pomaže rasvijetliti složenost ovih događaja i njihov značaj za današnje društvo.