Vulkani i topljenje ledenjaka: opasnost za ljude i klimu sve veća!

Vulkani i topljenje ledenjaka: opasnost za ljude i klimu sve veća!

Fascinacija vulkanima privlači mnoge znanstvenike. Dr. Harri Geiger, geoznanstvenik na Sveučilištu u Freiburgu, kombinira svoje tehničko obrazovanje s dubokim geološkim znanjem. Njegovo putovanje počelo je na Sveučilištu Jacobs u Bremenu, gdje je studirao elektrotehniku ​​i računalno inženjerstvo, prije nego što ga je ekskurzija s geoznanstvenicima potaknula da slijedi svoj interes za geoznanosti i stekne diplomu prvostupnika u ovom području. Nakon što je završio magisterij i doktorat u Švedskoj, Geiger već pet godina doprinosi istraživanju vulkana u Freiburgu. Sveučilište u Freiburgu izvještava da Geigerovo istraživanje kombinira mikroskopiju, kemijsku analizu, modeliranje i terenski rad na vulkanu.

Geigeru su bliske opasnosti i prilike koje donose vulkani. Vulkani nisu samo fascinantni prirodni spektakli, oni također imaju dalekosežne implikacije za ljude i planet. Vulkanologija je ključna jer vulkanske erupcije ugrožavaju infrastrukturu, dok plodna vulkanska tla predstavljaju važan resurs za poljoprivredu. Osim toga, mnoge metalne sirovine za elektroniku potječu iz magmatskih procesa. Geiger želi bolje procijeniti opasnosti i razumjeti kako planet funkcionira promatrajući vulkane kao "dnevnik" koji priča priče o procesima duboko u Zemlji.

Erupcija tajogaita: odlučujuće iskustvo

Važnost njegova rada naglašena je događajem erupcije tajogaita na La Palmi 2021. Ta je erupcija rezultirala uništenjem više od 1200 hektara zemlje, evakuacijom brojnih ljudi i oštećenjem infrastrukture, uključujući važnu cestu LP-21. Dramatične slike fontana lave, visoko uzdižućih erupcijskih stupova i ogromnih tokova lave dominirale su krajolikom. Geiger je iz prve ruke iskusio ovu erupciju i bio je impresioniran mogućnošću da uživo promatra vulkanske procese.

Istraživanje erupcije tajogaita također je popraćeno istraživanjem Instituta Volcanológico de Canarias (Involcan), koje je provedeno u suradnji sa Sveučilištem u Manchesteru. Ovo je istraživanje analogiziralo kemijski sastav vulkanskih plinova tijekom erupcije u različitim eruptivnim fazama. Rezultati su pokazali visoke omjere CO₂ i SO₂ u eksplozivnim fazama, što ukazuje na oksidiranu rastuću magmu. Dublja analiza plinova pruža dragocjene uvide u unutarnje procese vulkana, podupire razvoj boljih prediktivnih modela i ključna je za prevenciju katastrofa. Kanarsko more opisuje da ova otkrića također otvaraju nove perspektive za dugoročno proučavanje emisija vulkanskih plinova i njihovih učinaka na klimu i okoliš.

Klimatske promjene i vulkanska aktivnost

Veza između klimatskih promjena i vulkanske aktivnosti postaje sve važnija u znanosti. Studija Švicarskog saveznog instituta za tehnologiju u Zürichu (ETH Zurich) otkriva da topljenje ledenjaka smanjuje pritisak na zemljinu koru i time povećava rizik od eksplozivnih erupcija. Istraživanje i znanje ilustrira da je od 1970-ih poznato da topljenje ledenjaka na Islandu povećava vulkansku aktivnost. Ovi fenomeni upućuju na to da bi stotine uspavanih subglacijalnih vulkana, osobito na Antarktici, mogle ponovno postati aktivne kako se ledenjaci tope.

Istraživanja pokazuju da promjene u sustavu magme uzrokovane topljenjem ledenjaka mogu trajati nekoliko stoljeća, što čini pristup razmatranju ovih složenih interakcija između klimatskih promjena i vulkanizma još hitnijim. I same vulkanske erupcije mogu pokrenuti lančanu reakciju koja dodatno ubrzava klimatske promjene emitiranjem aerosola koji kratkoročno hlade, ali dugoročno povećavaju emisije CO₂. Ovo ilustrira koliko su geološki i klimatski procesi blisko povezani.

S obzirom na ova otkrića, jasno je da je sveobuhvatno istraživanje vulkana i njihove interakcije s klimom ključno za razumijevanje potencijalnih prijetnji i prilika koje predstavljaju za ljude i prirodu.