Znanstveni podcast ističe govor mržnje i digitalnu demokraciju!

Znanstveni podcast ističe govor mržnje i digitalnu demokraciju!

20. kolovoza 2025. bit će predstavljen novi znanstveni podcast “WISSENsfunken” koji se bavi nastankom znanstvenih spoznaja i njihovim učincima. Podcast je dostupan na svim uobičajenim platformama i izlazit će mjesečno. Prva epizoda posvećena je temi govora mržnje na internetu i predstavlja prof. dr. Teresu Naab koja istražuje ulogu društvenih medija u demokraciji i fenomen "ušutkivanja". “Ušutkavanje” je povlačenje ljudi iz javnog diskursa jer se boje internetske mržnje ili isključivanja. Fabio Kratzmaier, urednik za istraživačke komunikacije, vodi kroz prvu epizodu.

Ovim podcastom Sveučilište u Mannheimu stvorilo je format koji je namijenjen jačanju razmjene između znanosti i društva. Ovaj je korak dio serije “More SCIENCE” koja gradi most između akademskog znanja i šire javnosti. Detalje o daljnjim posljedicama i informacije možete pronaći na stranicama sveučilišta. Kontakt osoba za daljnje informacije je dr. Maartje Koschorreck, zamjenica voditelja komunikacija i glasnogovornica za tisak na Sveučilištu u Mannheimu.

Govor mržnje i njegovi učinci

Govor mržnje ključni je aspekt koji pokriva novi podcast. Društveni mediji omogućili su korisnicima da na javni dnevni red stave teme koje tradicionalni mediji često ignoriraju. Ova promjena ima i pozitivne i negativne posljedice, posebice jer neuljudnost u digitalnom prostoru često ometa razmjenu ideja. Uvrede, prijetnje i polarizacija jednako su česti kao i strateški pristupi podjele društvenih skupina. Skandal s Cambridge Analyticom, koji je popularizirao teme poput mikrotargetiranja i društvenih robota, samo je jedan od primjera tamne strane digitalne komunikacije.

Istraživanja pokazuju da je posljednjih godina došlo do porasta digitalnih napada na političke aktere. Istraživanje na 818 sudionika iz Njemačke i Austrije pokazalo je da je pritisak, posebice na izabrane predstavnike, veći u digitalnom prostoru nego u stvarnom životu. Rezultati studije također pokazuju da je učestalost digitalnih napada u porastu u većim gradovima.

Strategije protiv govora mržnje

Za borbu protiv govora mržnje i nekulturnosti, pojavili su se zakoni poput Zakona o provedbi mreže u Njemačkoj i Zakona o digitalnim uslugama u EU. Suvremeni pristupi imaju za cilj kombinirati pravne, tehnološke i obrazovne mjere. Ipak, protugovor i individualna akcija često su se pokazali neučinkovitima. Kolektivne akcije koje podižu svijest o društvenoj različitosti pokazuju se učinkovitijima u borbi protiv govora mržnje.

U takvim je kontekstima medijska pismenost ključna za prepoznavanje problematičnog sadržaja i borbu protiv njega. Ključni su promicanje kulture rasprave pune poštovanja i pristupa deliberativnoj javnosti. Ova načela omogućuju da se čuju svi glasovi i iznesu argumenti u cilju općeg dobra.

Projekt “COUNTERFAKE”, koji vodi prof. dr. Müller-Török, ima za cilj pružiti tehničke i pravne temelje za borbu protiv govora mržnje i lažnih vijesti. Radio je s partnerima s nekoliko međunarodnih sveučilišta na formuliranju sveobuhvatnog koncepta za jačanje digitalnog civilnog društva.

Prva epizoda “WISSENsfunken” ne bavi se samo problemom govora mržnje i njegovim utjecajem na demokratski diskurs, već i hitnom potrebom za promicanjem društvene kohezije u sve više polariziranom digitalnom svijetu. Dodatne informacije o važnoj temi i novom podcastu mogu se pronaći na odgovarajućim web stranicama Sveučilišta u Mannheimu iu kontekstu aktualnih istraživanja o govoru mržnje i digitalnoj nepismenosti.