WLAN signali kao alat za nadzor: Otkrivena nova tehnologija!
Znanstvenici KIT-a otkrili su metodu za identifikaciju ljudi putem WiFi signala, koja će biti predstavljena 2025. godine.

WLAN signali kao alat za nadzor: Otkrivena nova tehnologija!
Istraživači s Tehnološkog instituta Karlsruhe (KIT) razvili su revolucionarnu metodu koja omogućuje identifikaciju ljudi isključivo na temelju WiFi signala. Ovo otkriće moglo bi imati dalekosežne implikacije za zaštitu podataka, jer identifikacija funkcionira čak i ako ljudi nemaju svoj pametni telefon ili tablet sa sobom. Profesor Thorsten Strufe objašnjava da tehnologija koristi komunikaciju između WiFi uređaja u tom području kako bi stvorila sliku prisutnih ljudi. Isključivanje WLAN uređaja ne nudi nikakvu zaštitu jer su aktivni uređaji u tom području dovoljni da omoguće identifikaciju. WLAN usmjerivači bi tako mogli mutirati u uređaje za nadzor i stvoriti sveobuhvatnu infrastrukturu za nadzor.
Metoda je slična načinu na koji rade konvencionalne kamere, ali se temelji na radiovalovima. Istraživači su analizirali nekriptirane povratne signale korisnika spojenih na WiFi mrežu. U istraživanju sa 197 sudionika postignuta je gotovo 100% točnost u identifikaciji. Rezultati ovog istraživanja bit će predstavljeni na ACM konferenciji o računalnoj i komunikacijskoj sigurnosti (CCS) u Taipeiju, dok će originalna publikacija biti dostupna od 13. listopada 2025. Prema istraživačima, planirani WLAN standard IEEE 802.11bf također bi trebao sadržavati zaštitne mjere i mehanizme zaštite podataka za zaštitu privatnosti.
Nova tehnologija za osobnu identifikaciju
Osim toga, srodnu tehniku poznatu kao "WhoFi" razvili su znanstvenici sa Sveučilišta La Sapienza u Rimu. Također radi putem WiFi signala i koristi smetnje koje ljudska tijela ostavljaju u WiFi signalu. Svaka osoba stvara neku vrstu nevidljivog Wi-Fi otiska prsta koji se bilježi pomoću AI modela. Ovaj model analizira minimalne promjene signala u informacijama o stanju kanala (CSI), čime izdvaja važne biometrijske značajke kao što su oblik tijela, veličina i kretanje.
Duboka neuronska mreža (DNN) obrađuje te informacije i može postići točnost prepoznavanja do 95,5 posto. Ne samo da je ova metoda manje osjetljiva na vanjske utjecaje od tradicionalnih biometrijskih sustava, već se također može koristiti u različitim okruženjima kao što su domovi, uredi ili javne zgrade bez vidljive tehnologije nadzora ili pristanka onih na koje to utječe. Konkretno, korištenje WLAN signala za identifikaciju ljudi izaziva zabrinutost u pogledu nadzora i zaštite podataka, jer se slični procesi identifikacije također mogu provesti bez znanja onih na koje se to odnosi.
Implikacije za privatnost i etiku
Tehnologija za biometrijsku osobnu identifikaciju putem WLAN-a, koju su razvili KIT i Sveučilište La Sapienza, sa sobom donosi brojne izazove u pogledu zaštite podataka. Zagovornici privatnosti i stručnjaci za etiku izražavaju zabrinutost, posebice zbog mogućeg nevidljivog nadzora koji omogućuju te tehnologije. Činjenica da kamere nisu potrebne, pa stoga nije potrebna fizička prisutnost u vidnom polju, pogoršava problem.
Zapravo, ovi bi razvoji mogli revolucionirati krajolik modernih sustava nadzora. Tradicionalna ponovna identifikacija (Re-ID), koja se prije uvelike oslanjala na vizualne podatke, nadopunjuje se novim pristupima s WLAN signalima, što privlači pažnju kako zaštitnika podataka tako i etičara. Robusni mehanizmi zaštite podataka ključni su za zaštitu privatnosti pojedinaca i osiguravanje etičke upotrebe takvih tehnologija.