Digitalni blizanci: ključna tehnologija za održivu politiku zaštite okoliša!

Digitalni blizanci: ključna tehnologija za održivu politiku zaštite okoliša!

Institut za poplavne ravnice Katoličkog sveučilišta (KU) Neuburg-Ingolstadt uključen je u EU projekt SWIM, čiji je cilj poboljšati životne uvjete za migratorne vrste riba. Prof. dr. Bernd Cyffka, ravnatelj instituta, ističe važnost suradnje s lokalnim akterima. Ova su suradnja ključna za osiguranje dugoročnih ekoloških, društvenih i gospodarskih koristi. Aueninstitut u ovaj projekt donosi dragocjeno iskustvo iz brojnih projekata diljem EU-a. Razmjena između državnih tijela, nevladinih organizacija, znanstvenika i pogođenih lokalnih zajednica intenzivirana je kroz transnacionalnu suradnju unutar SWIM alijanse.

Središnji aspekt projekta je aktivno sudjelovanje u pilot mjerama duž Dunava i njegovih pritoka. Ove mjere popraćene su programima osposobljavanja i obrazovanja koji su namijenjeni kako studentima tako i lokalnim vlastima i nevladinim organizacijama. Cilj je produbiti znanje o gospodarenju vodama i renaturaciji te podići svijest javnosti o ovim temama.

Tehnološke inovacije u fokusu

Projekt ima financiranje od oko 470.000 eura. Tehnološke inovacije imaju središnju ulogu u provedbi ekoloških mjera. Ovdje se koriste digitalni blizanci koji optimiziraju planirane mjere na temelju simulacije. Ova napredna tehnologija omogućuje praćenje uvjeta staništa u stvarnom vremenu - zadatak koji također podržavaju dronovi. Osim toga, sustavi za upravljanje podacima podržani blockchainom uključuju suradnju svih uključenih i povećavaju transparentnost projekta.

Virtualna stvarnost također se koristi za promicanje angažmana dionika i interaktivnu isporuku obrazovnog sadržaja. Dugoročni cilj projekta SWIM je značajno unaprijediti politiku zaštite okoliša i na taj način doprinijeti EU Strategiji bioraznolikosti 2030., Okvirnoj direktivi o vodama, Direktivi o staništima i Europskom zelenom planu.

Digitalni blizanci: Alat za budućnost

Digitalni blizanci nisu relevantni samo za projekt SWIM. Inicijativa D21 nedavno je objavila razmišljanje koje ispituje primjenu ove tehnologije iz perspektive održivosti. Digitalni blizanci, kako ih još nazivaju, digitalne su slike visoke preciznosti stvarnog svijeta. Oni odražavaju promjene u stvarnom vremenu i omogućuju predviđanje i planiranje ekoloških mjera prije nego što se problemi stvarno pojave.

Na primjer, Singapur je 2012. započeo stvaranje digitalnog blizanca grada, što je dovelo do značajnog napretka u planiranju i provedbi urbane infrastrukture. Predviđanja sugeriraju da bi digitalni blizanci mogli stvoriti ekonomsku vrijednost do 1,2 bilijuna eura do 2030. i smanjiti emisiju CO2 za 7,5 gigatona. Ovaj potencijalni učinak mogao bi značajno doprinijeti postizanju njemačkih klimatskih ciljeva.

Tehnologija je sada uspostavljena u raznim sektorima, uključujući industriju, medicinu i energetiku. Primjer iz stvarnog svijeta pokazuje kako Amsterdam uvodi sustav za planiranje mjera zaštite od topline, dok šifrirane podatke o okolišu i prometu čini transparentno dostupnima javnosti. Ovaj koncept promiče sudjelovanje građana i trebao bi poslužiti kao model drugim gradovima.

Zaključno, može se sažeti da korištenje digitalnih blizanaca može ne samo značajno smanjiti vrijeme razvoja projekata politike zaštite okoliša, već i povećati učinkovitost mjera zaštite klime. Vizija za 2050. govori o povezanoj Europi u kojoj otvoreni ekološki blizanci mogu pružiti precizne informacije o klimi, mobilnosti i utjecajima na okoliš.

Ovi razvoji pokazuju potencijal koji leži u kombinaciji tradicionalnog upravljanja okolišem s najnovijim tehnologijama. Bit će bitno da društvo, znanost i politika zajedno rade na održivoj budućnosti.