Diskriminacija i radikalizacija: Opasna interakcija za muslimane!

Diskriminacija i radikalizacija: Opasna interakcija za muslimane!

Istraživački projekt “Interakcije” na FAU Erlangen-Nürnberg ispituje propovijedi u njemačkim džamijama i njihov sadržaj. Pod vodstvom dr. Jörna Thielmanna, renomiranog islamskog učenjaka, studija pokazuje da se propovijedi prvenstveno bave pozitivnim temama koje se fokusiraju na vjerski i moralni život. Ovo je u suprotnosti s uobičajenom pretpostavkom da su džamije mjesta za govor mržnje. Umjesto toga, govori se bave svakodnevnim aspektima kao što su obrazovanje, vrline i međuljudski odnosi.

Istraživanje se temelji na analizi hutbi koje su na internetu objavila velika udruženja DITIB, IGMG i VIKZ, koja zajedno predstavljaju oko 1.500 od 2.300 džamija u Njemačkoj. Thielmann naglašava da se propovijedi također bave društvenim i političkim pitanjima kao što su integracija, rasizam i diskriminacija. Ovo ukazuje na to da se Islamska zajednica aktivno kritički bavi svojim životnim okruženjem i želi dati konstruktivan doprinos društvu. To se često znalo zanemariti u javnoj raspravi. Središnji nalaz studije je negativan stav muslimanskih udruga prema ekstremizmu i nasilju kao i poziv na angažman u društvu koji poštuje zakon.

Diskriminacija kao faktor rizika

Važna popratna pojava u raspravi o radikalizaciji je diskriminacija. Studije pokazuju da iskustva diskriminacije mogu dovesti do niskog samopoštovanja i nezadovoljstva u životu. Osobito muslimani u Njemačkoj izvještavaju o visokoj percepciji diskriminatorskih iskustava koja utječu na njihove društvene i političke stavove. Te sustavne diskriminacije ne samo da promiču nepovjerenje u institucije, već pridonose i propitivanju demokratskih vrijednosti.

Do danas je nedostajalo utemeljenih podataka o učincima sustavne diskriminacije na muslimane u Njemačkoj. Nedavni eksperimentalni projekt pokušava istražiti vezu između diskriminacije i njezinog emocionalnog i političkog utjecaja na ovu skupinu. Muslimani doživljavaju političke institucije kao potencijalne zaštitnike, ali sumnjaju u njihovu spremnost da ih podrže.

Radikalizacija i pronalaženje identiteta

Iskustva diskriminacije nisu samo individualna, već mogu imati i kolektivne učinke. U kontekstu radikalizacije, diskriminacija i isključenost imaju značajnu ulogu, posebice u razvoju obrambenih identiteta unutar manjinskih zajednica. To pokazuje, primjerice, primjer Line, 18-godišnjakinje koja je zbog svog podrijetla i mucanja izložena višestrukoj diskriminaciji. Od jedanaeste godine nosi maramu, što dovodi do daljnjeg neprijateljstva.

Lina sebe opisuje kao "drugu" u društvenim kontekstima i ima poteškoća u pronalaženju prihvaćenih radnih prilika. Njezina potraga za identitetom i podrškom dovodi je do toga da se sve više bavi svojom religijom. U svom okruženju nalazi zajedništvo među muslimankama koje joj pružaju podršku. Ova potraga za pripadnošću pokazuje da iskustva diskriminacije, iako ne dovode izravno do radikalizacije, ipak mogu imati duboke posljedice na živote i stavove pojedinaca. U Lininu slučaju, takva se iskustva stapaju u širi narativ o identitetu i zajednici.

Široko rasprostranjeni antiislamski i antimuslimanski stavovi u njemačkom društvu, koji su dokumentirani u studiji „Izgubljeni centar – neprijateljski uvjeti“, pokazuju da svaka peta ispitana osoba projicira negativne karakteristike na muslimane. Ove okolnosti stvaraju klimu u kojoj se radikalizacija čini opasnim, iako ne i neizbježnim ishodom.

Ukratko, projekt “Interakcije” i povezano istraživanje pokazuju koliko je važno promisliti društveni diskurs o islamu i muslimanima u Njemačkoj. Dok su radikalizacija i diskriminacija snažno međusobno povezani, konstruktivan dijalog i potpora priznatim muslimanskim glasovima u društvu mogu pomoći u sprječavanju ekstremizma. FAU izvještava da je vrijeme da se usredotočimo na pozitivne aspekte muslimanske zajednice i da proaktivno oblikujemo društveni diskurs. Više informacija o diskriminaciji i njezinim posljedicama zainteresirani mogu pronaći na RADIŠ i BPB.