Gradovi skloni klimi: Kako zelene površine mogu zaštititi našu vodu!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Sveučilište u Münchenu istražuje inovativne pristupe upravljanju kišnicom i prilagodbi urbane klime kako bi gradovi bili pogodniji za život.

Die Universität München erforscht innovative Ansätze zur Regenwasserbewirtschaftung und urbanen Klimaanpassung für lebenswertere Städte.
Sveučilište u Münchenu istražuje inovativne pristupe upravljanju kišnicom i prilagodbi urbane klime kako bi gradovi bili pogodniji za život.

Gradovi skloni klimi: Kako zelene površine mogu zaštititi našu vodu!

U vrijeme kada su klimatske promjene sve izraženije, inovativni pristupi gospodarenju vodama u urbanim područjima postaju sve važniji. Aktualni istraživački projekt na Tehničkom sveučilištu u Münchenu baca svjetlo na to kako se višenamjenska područja u gradovima mogu razviti da djeluju kao međuskladišta za kišnicu. Korištenjem takvih površina ne samo da se može smanjiti opterećenje postojećih kanalizacijskih sustava, već se može povećati i kvaliteta života u urbanim sredinama. prenosi tum.de.

Ilustrativan primjer iz Rotterdama pokazuje kako se košarkaški tereni poplavljuju tijekom jake kiše kako bi se smanjio pritisak na infrastrukturu otpadnih voda. Takva kreativna rješenja dio su holističkog pristupa koji također uključuje provođenje istraživanja za analizu onečišćujućih tvari iz oborinskih voda s nemetalnih krovova. Cilj je smanjiti ulazak onečišćujućih tvari u podzemne vode te koristiti infiltracijske korita i tehničke sustave za pročišćavanje.

Optimizacija urbane sredine

Drugi važan aspekt projekta je proučavanje urbanog drveća. Trebalo bi ih bolje prilagoditi klimatskim promjenama optimizacijom lokacije i zahtjeva za supstratom. Upotreba materijala za skladištenje vode igra ključnu ulogu u ovom kontekstu. Ističe se i korist od cisterni koje služe kao mali spremnici vode za opskrbu biljaka tijekom suše.

Suradnja je ključ uspješnog urbanog razvoja. Projekt promiče interdisciplinarnost kroz suradnju istraživača ekosustava, arhitekata, krajobraznih planera i društvenih znanstvenika. Ključni cilj je poboljšati lokalnu ravnotežu vode i povećati biološku raznolikost u gradovima kako bi se građanima stvorilo životno okruženje.

Kritika postojećih metoda gradnje

Ozelenjavanje krovova i fasada smatra se još jednim važnim korakom u promicanju energetski učinkovitih zgrada i povećanju otpornosti na klimatske promjene. Međutim, postoji potreba za zakonskom regulativom za zelene krovove na javnim zgradama kako bi se osigurale dugoročne koristi. Kritički se glasovi žale da je trenutni pristup gradnji često "što je moguće jeftiniji i brži", što bi moglo ugroziti dugoročne koristi. Zeleni krovovi ne samo da pružaju značajne ekološke prednosti, već i poboljšavaju izolaciju zgrada.

Zahtjev za poštenim izračunom operativnih i pratećih troškova stoga je bitan za održivi urbani razvoj kako bi se na odgovarajući način procijenila vrijednost takvih projekata. Osim toga, razvijaju se strategije velikih razmjera koje se odvijaju na razini cijelog grada ili sliva. To uključuje identifikaciju i određivanje prioriteta područja djelovanja kao i razvoj modela urbanog planiranja s elementima povezanim s vodom, koji umweltbundesamt.de služi kao osnova za dizajn višenamjenskih područja.

Još jedan primjer implementacije ovih koncepata može se promatrati u gradovima kao što su Gelsenkirchen i Wuppertal, gdje su model projekti za povećanje atraktivnosti nadzemnih otvorenih prostora već uspješno testirani. Kombinacija ovih mjera ima za cilj povećati kvalitetu života i povećati (uporabnu) vrijednost nekretnina, a istovremeno voditi računa o prevenciji od poplava i smanjenju troškova izgradnje infrastrukture.