Klimatske simulacije pokazuju: Koliko možemo uštedjeti našem planetu?

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Dana 22. srpnja 2025., KU Ingolstadt simulirao je globalne klimatske pregovore za razvoj rješenja za klimatske promjene.

Am 22.07.2025 simulierte die KU Ingolstadt globale Klimaverhandlungen, um Lösungen gegen den Klimawandel zu erarbeiten.
Dana 22. srpnja 2025., KU Ingolstadt simulirao je globalne klimatske pregovore za razvoj rješenja za klimatske promjene.

Klimatske simulacije pokazuju: Koliko možemo uštedjeti našem planetu?

Nova simulacija na temu klime nedavno je održana na KU (University of the Arts) i okupila je sudionike iz različitih skupina koje su predstavljale zemlje i interesne skupine. Cilj je bio realno rekreirati globalne klimatske pregovore i dati svim sudionicima dublje razumijevanje složenosti međunarodnih pregovora. Sudionici su morali ostaviti vlastita uvjerenja po strani i usvojiti zadane stavove pojedinih zemalja za simulaciju, što je predstavljalo uzbudljiv izazov. Na primjer, Sjedinjene Države bile su prikazane ili pod vodstvom predsjednika Trumpa ili prije njegove ere. Čimbenici EU-a usredotočili su se na izazove koje donosi rat u Ukrajini, opskrbu energijom, nuklearne rasprave i inflaciju.

Simulacija je uključivala šest skupina, uključujući one koje predstavljaju razvijene zemlje poput Kanade, Australije i Japana, kao i one usmjerene na Kinu i Indiju. Kina se posebno bavila politikama vezanim uz fosilna goriva i sigurnost hrane, dok je Indija raspravljala o temama kao što su ekstremne vrućine, društvena nejednakost i geopolitičke napetosti. Zemlje globalnog juga, s druge strane, bavile su se bitnim pitanjima kao što su financiranje klimatskih promjena, sigurnost vode i hrane te klimatske migracije. Te su zemlje imale priliku dati prijedloge za ograničavanje krčenja šuma i pošumljavanja, što je pomoglo sudionicima da razumiju razlike u nacionalnim prioritetima i izazovima.

Pregovori i rezultati

Simulacija je uključivala ukupno tri runde pregovora u kojima su skupine formulirale svoje interne ponude. Središnji cilj bio je ograničiti globalno zagrijavanje na najviše 2 stupnja Celzijusa do 2100. Sudionici su također zamoljeni da uplate najmanje 300 milijardi dolara godišnje u međunarodni klimatski fond. Nakon rundi pregovora, delegati su predstavili svoje rezultate, koji su uneseni u program simulacije. Međutim, dok su odrasli mogli postići maksimalno zagrijavanje od 2,1 stupanj do 2100. godine, studenti su otkrili da je to moguće ograničiti na 2 stupnja.

Za učinkovitu borbu protiv globalnog zatopljenja bile su potrebne ambiciozne mjere, poput stabilizacije i smanjenja emisija stakleničkih plinova, borbe protiv krčenja šuma i povećanja projekata pošumljavanja. Simulacija je pokazala kvantitativni utjecaj različitih mjera na globalno zatopljenje i identificirala značajne prepreke međunarodnoj suradnji. Sudionici će sada pristupiti sljedećoj konferenciji o klimi u studenom sa širim razumijevanjem načina pronalaženja političkih kompromisa.

Pozadina međunarodne klimatske politike

Međunarodni pregovori o klimi započinju 1992. godine sa "Earth Summita" u Rio de Janeiru. To je dovelo do uspostave Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), koja je stupila na snagu 1994. Vlastita strukturna obilježja, kao što su godišnje konferencije stranaka (COP), nude više od 198 država članica platforme za razvoj pregovaračkih tekstova i postizanje konsenzusa o važnim odlukama. Značajne prekretnice uključuju Protokol iz Kyota iz 1997. i Pariški sporazum iz 2015., čiji je cilj postaviti ograničeni cilj za ograničavanje globalnog zagrijavanja na 1,5 do ispod 2 stupnja Celzijusa.

Ključni izazov ostaje financiranje potrebnih mjera zaštite klime, što je često sporna točka među državama. Prema Šestom izvješću o procjeni Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (2023.), potrebna su značajna smanjenja globalnih emisija stakleničkih plinova kako bi se suzbilo globalno zatopljenje, jer klimatske promjene ne predstavljaju samo nacionalni već i globalni izazov. Vjerojatnost da bi temperatura Zemljine površine mogla porasti do 3,2 stupnja do 2100. bez dodatnih mjera predstavlja ozbiljnu prijetnju.

Umjetničko sveučilište postavilo si je cilj integrirati održivost u sve aspekte sveučilišnog života te u tom pogledu blisko surađuje s partnerima iz različitih društvenih i gospodarskih područja. Ova simulacija predstavlja važan doprinos promicanju budućih pregovora o međunarodnoj klimatskoj politici i njezinoj provedbi.