Klimatske simulacije pokazuju: Koliko možemo uštedjeti našem planetu?
Dana 22. srpnja 2025., KU Ingolstadt simulirao je globalne klimatske pregovore za razvoj rješenja za klimatske promjene.

Klimatske simulacije pokazuju: Koliko možemo uštedjeti našem planetu?
Nova simulacija na temu klime nedavno je održana na KU (University of the Arts) i okupila je sudionike iz različitih skupina koje su predstavljale zemlje i interesne skupine. Cilj je bio realno rekreirati globalne klimatske pregovore i dati svim sudionicima dublje razumijevanje složenosti međunarodnih pregovora. Sudionici su morali ostaviti vlastita uvjerenja po strani i usvojiti zadane stavove pojedinih zemalja za simulaciju, što je predstavljalo uzbudljiv izazov. Na primjer, Sjedinjene Države bile su prikazane ili pod vodstvom predsjednika Trumpa ili prije njegove ere. Čimbenici EU-a usredotočili su se na izazove koje donosi rat u Ukrajini, opskrbu energijom, nuklearne rasprave i inflaciju.
Simulacija je uključivala šest skupina, uključujući one koje predstavljaju razvijene zemlje poput Kanade, Australije i Japana, kao i one usmjerene na Kinu i Indiju. Kina se posebno bavila politikama vezanim uz fosilna goriva i sigurnost hrane, dok je Indija raspravljala o temama kao što su ekstremne vrućine, društvena nejednakost i geopolitičke napetosti. Zemlje globalnog juga, s druge strane, bavile su se bitnim pitanjima kao što su financiranje klimatskih promjena, sigurnost vode i hrane te klimatske migracije. Te su zemlje imale priliku dati prijedloge za ograničavanje krčenja šuma i pošumljavanja, što je pomoglo sudionicima da razumiju razlike u nacionalnim prioritetima i izazovima.
Pregovori i rezultati
Simulacija je uključivala ukupno tri runde pregovora u kojima su skupine formulirale svoje interne ponude. Središnji cilj bio je ograničiti globalno zagrijavanje na najviše 2 stupnja Celzijusa do 2100. Sudionici su također zamoljeni da uplate najmanje 300 milijardi dolara godišnje u međunarodni klimatski fond. Nakon rundi pregovora, delegati su predstavili svoje rezultate, koji su uneseni u program simulacije. Međutim, dok su odrasli mogli postići maksimalno zagrijavanje od 2,1 stupanj do 2100. godine, studenti su otkrili da je to moguće ograničiti na 2 stupnja.
Za učinkovitu borbu protiv globalnog zatopljenja bile su potrebne ambiciozne mjere, poput stabilizacije i smanjenja emisija stakleničkih plinova, borbe protiv krčenja šuma i povećanja projekata pošumljavanja. Simulacija je pokazala kvantitativni utjecaj različitih mjera na globalno zatopljenje i identificirala značajne prepreke međunarodnoj suradnji. Sudionici će sada pristupiti sljedećoj konferenciji o klimi u studenom sa širim razumijevanjem načina pronalaženja političkih kompromisa.
Pozadina međunarodne klimatske politike
Međunarodni pregovori o klimi započinju 1992. godine sa "Earth Summita" u Rio de Janeiru. To je dovelo do uspostave Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), koja je stupila na snagu 1994. Vlastita strukturna obilježja, kao što su godišnje konferencije stranaka (COP), nude više od 198 država članica platforme za razvoj pregovaračkih tekstova i postizanje konsenzusa o važnim odlukama. Značajne prekretnice uključuju Protokol iz Kyota iz 1997. i Pariški sporazum iz 2015., čiji je cilj postaviti ograničeni cilj za ograničavanje globalnog zagrijavanja na 1,5 do ispod 2 stupnja Celzijusa.
Ključni izazov ostaje financiranje potrebnih mjera zaštite klime, što je često sporna točka među državama. Prema Šestom izvješću o procjeni Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (2023.), potrebna su značajna smanjenja globalnih emisija stakleničkih plinova kako bi se suzbilo globalno zatopljenje, jer klimatske promjene ne predstavljaju samo nacionalni već i globalni izazov. Vjerojatnost da bi temperatura Zemljine površine mogla porasti do 3,2 stupnja do 2100. bez dodatnih mjera predstavlja ozbiljnu prijetnju.
Umjetničko sveučilište postavilo si je cilj integrirati održivost u sve aspekte sveučilišnog života te u tom pogledu blisko surađuje s partnerima iz različitih društvenih i gospodarskih područja. Ova simulacija predstavlja važan doprinos promicanju budućih pregovora o međunarodnoj klimatskoj politici i njezinoj provedbi.