Klimatske promjene: europske šume u plamenu – situacija je tako dramatična!

Klimatske promjene: europske šume u plamenu – situacija je tako dramatična!

Šumski požari, oluje i potkornjaci predstavljaju sve veću prijetnju europskim šumama. Ovi problemi imaju ne samo ozbiljne ekološke već i značajne ekonomske posljedice. Istraživači na Tehničko sveučilište u Münchenu analizirali su ekonomski utjecaj klimatskih promjena na europske šume i zaključili da bi ekonomski gubici mogli biti alarmantno visoki.

Studija, provedena pod vodstvom Ruperta Seidla i Thomasa Knokea, naglašava da postoje jasne regionalne razlike u učincima klimatskih promjena. Dok bi sjeverna Europa potencijalno mogla imati koristi od promjena, srednja i južna Europa suočavaju se s izazovom hitne potrebe prilagodbe. Redoviti poremećaji u šumama sve češće uzrokuju milijunske štete. U mnogim regijama cijena drva drastično pada jer su velike količine oštećenog drva preplavile tržište ili se drvo više ne može prodati zbog svog stanja.

Porast šumskih požara u južnoj Europi

Situacija u južnoj Europi dramatično se pogoršala posljednjih tjedana. Brojni šumski požari, potaknuti sušnijim i toplijim ljetom kojem pogoduju klimatske promjene, teško su pogodili regije. Glavni uzrok požara često je ljudska aktivnost, poput podmetanja požara. U Španjolskoj je od lipnja uhićeno više od 40 osoba, dok se u Grčkoj 300 osoba već suočava s ovom optužbom dnevne vijesti prijavio.

Ne mogu se zanemariti ekstremni vremenski uvjeti. U srpnju 2025. na jugoistoku Turske zabilježena je rekordna temperatura od 50,5 stupnjeva Celzijusa. I u Španjolskoj se broj toplinskih valova udvostručio od 2000. godine, što je znatno povećalo vjerojatnost požara. Posebno su osjetljive monokulture poput plantaža eukaliptusa. U Portugalu je požar u monokulturama eukaliptusa doveo do smrti 119 ljudi 2017.

Ekološke i ekonomske posljedice požara

Od 19. kolovoza 2025. više od milijun hektara zemlje u EU već je uništeno šumskim požarima, što predstavlja najveću opožarenu površinu od početka statistike. Samo u 22 od 27 članica EU-a ispušteno je 35 milijuna tona CO2. Program Ujedinjenih naroda za okoliš upozorava da će tako veliki požari porasti za 14% do 2030. godine i za 50% do 2099. godine.

Europska komisija ističe da se Europa mora pripremiti za sve češće i intenzivnije šumske požare. Istraživači poput Thomasa Hicklera naglašavaju da je rizik od požara vezan uz vremenske uvjete u Europi porastao posljednjih desetljeća i ne isključuju da bi vatrogasci mogli dosegnuti svoje granice. Međutim, inovativne tehnologije, poput upotrebe umjetne inteligencije za rano otkrivanje požara, mogle bi biti od pomoći. Ova se tehnologija već koristi za nadzor požara u Brandenburgu.

Ukratko, istraživanje na Tehničkom sveučilištu u Münchenu pokazalo je da klimatske promjene ozbiljno utječu na sigurnost i budućnost europskih šuma. Gubitak drvnih resursa mogao bi ne samo ugroziti ekonomsku stabilnost, već i značajno utjecati na ekološke sustave koji se oslanjaju na zdrave šume. S obzirom na intenzivnu sezonu šumskih požara 2023. i stvarnu prijetnju budućih katastrofa, i dalje je ključno da se Europa pripremi za takve događaje i poduzme učinkovite mjere.