Nova istraživačka mreža u Regensburgu: Sjećanje izvan hegemonije!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Međunarodna istraživačka mreža “Margins of Memory” na Sveučilištu u Regensburgu istražuje nehegemonističke kulture sjećanja.

Das internationale Forschungsnetzwerk „Margins of Memory“ an der Universität Regensburg erforscht nicht-hegemoniale Erinnerungskulturen.
Međunarodna istraživačka mreža “Margins of Memory” na Sveučilištu u Regensburgu istražuje nehegemonističke kulture sjećanja.

Nova istraživačka mreža u Regensburgu: Sjećanje izvan hegemonije!

Dana 7. svibnja 2025. godine Sveučilište u Regensburgu predstavljena je nova međunarodna istraživačka mreža pod nazivom “Margins of Memory: Cultures and Politics of Non-Hegemonic Remembrance”. Ova inicijativa ima za cilj razviti nove interdisciplinarne okvire i pojmove u istraživanju sjećanja, posebno u odnosu na marginalizirane skupine i njihova sjećanja. Vrijeme predstavljanja mreže namjerno je tempirano prije godišnjih obilježavanja završetka Drugog svjetskog rata koje se održavaju 8. svibnja.

Mreža traje dvije godine i fokusirana je na četiri središnja radna paketa. Ovo su:

  • Theorizing Margins of Memory
  • Agencies, Silences, Trauma
  • Sites of Memory activism
  • (Dis)Locations of Memory: Temporalities and Geographies of Belonging

Interdisciplinarna suradnja

Članove mreže čini dvanaest istraživača na različitim razinama karijere. Govornice na projektu su dr. Tatiana Klepikova sa Sveučilišta u Regensburgu i dr. Volha Bartash sa Westphalian Wilhelms University of Münster. Ostali članovi su dr. Tigran Amiryan, dr. Philipp Bernhard i profesor dr. Nishani Frasier.

Poseban naglasak mreže bit će sudjelovanje na 9. susretu Udruga za proučavanje sjećanja (MSA) u Pragu, koji će se održati od 14. do 18. srpnja 2025. Profesorica dr. Kateřina Králová s Karlovog sveučilišta u Pragu, također aktivna u mreži, organizirat će sastanak.

Istraživačka mreža bavi se izazovima i prilikama koje proizlaze iz ispitivanja kultura sjećanja marginaliziranih skupina. Percepcija i konstrukcija tih sjećanja odvija se na različitim razinama iu različitim kontekstima, što zahtijeva analitičku raznolikost. Središnji cilj je pluralizacija teorijskih i metodoloških pristupa u istraživanju sjećanja.

Fokus i metodologija istraživanja

Teme mreže kreću se od analize usmenih i pisanih sjećanja do proučavanja neverbalnih sjećanja, umjetnosti i performansa. Fokus je ovdje na kulturama i politikama nehegemonijskog sjećanja, kao što je EuropaAmerika prijavio. Analitički okvir koji je razvijen pruža alat za ispitivanje kultura sjećanja u Europi, Americi, Africi i Australiji od 19. stoljeća do danas.

Ključna tema mreže je tzv. sekuritizacija sjećanja i s njom povezani ratovi sjećanja, koji često pogađaju marginalizirane skupine. Ovo istraživanje specifično za imovinu podupire digitalno sudjelovanje članova mreže iz različitih dijelova svijeta.

Promicanjem dijaloga između različitih disciplina i nuđenjem platforme za one koji su zainteresirani, “Margins of Memory” postat će važan dio budućih istraživanja sjećanja. Interdisciplinarni pristup nužan je za bolje razumijevanje složenih konstrukata pamćenja i zaboravljanja.

U posljednja dva desetljeća znanstvena rasprava o temi istraživanja sjećanja, također s obzirom na Latinsku Ameriku, značajno se proširila. Radionica “Interdisciplinarne mreže za latinoameričko pamćenje i istraživanje pamćenja – MemoriAL” u prosincu 2017. prikazuje raspravu o metodologiji i istraživanje izazova u proučavanju pamćenja H-Soz kult. Ovi događaji pomažu u razvoju inovativnih pristupa i promiču razmjenu među istraživačima, što je posebno vrijedno za mrežu “Margins of Memory”.