Pregled pandemije: stručnjaci analiziraju posljedice za naše društvo

Pregled pandemije: stručnjaci analiziraju posljedice za naše društvo

Dana 11. ožujka 2020. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasila je pandemiju COVID-19, što je rezultiralo globalnim zdravstvenim i društvenim utjecajem bez presedana. Samo pet dana kasnije, 16. ožujka, u Njemačkoj je donesena prva nacionalna izolacija zbog korona virusa, koja je stupila na snagu 22. ožujka. Sve do danas, 8. ožujka 2025., utjecaj ove krize ostaje vidljiv na različitim područjima života. Znanstvenici iz Bamberga aktivno rade na istraživanju dugoročnih posljedica pandemije.

Stručno znanje o različitim aspektima krize pruža Sveučilište u Bambergu. Prof. dr. Claus-Christian Carbon, psiholog, proučava, primjerice, utjecaj maski na komunikaciju i širenje teorija zavjere. Njegovo istraživanje također se bavi društvenim, psihološkim i etičkim aspektima pandemija. Drugi znanstvenici, poput prof. dr. Katje Möhring, analiziraju učinke pandemije na profesionalni položaj žena, posebno u uslužnim poslovima, i bave se negativnim učincima na majke koje su pogođene nesigurnom brigom o djeci i zatvaranjem škola.

Mentalno zdravlje u fokusu

Ne treba podcjenjivati ​​psihički stres izazvan pandemijom. Izvješća pokazuju da je pandemija COVID-19 izazvala strah i stres diljem svijeta. Dr. Hans Henri P. Kluge, regionalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije za Europu, naglašava važnost suočavanja s ovim stresnim situacijama. WHO prati utjecaj krize na mentalno zdravlje i daje važne informacije i smjernice. Posebno su djeca i stariji ljudi u središtu pažnje.

Djeca koja su u svakodnevnom životu pogođena zatvorenim školama i ograničenim društvenim kontaktima doživljavaju slične brige kao i odrasli. WHO upozorava da nedostatak strukture često dovodi do psihičkog stresa. U nesigurnim kućnim situacijama djeca mogu biti izložena dodatnim rizicima. Preporučuju se strategije za podršku djeci, uključujući iskrenu komunikaciju, kreativne aktivnosti i, što je najvažnije, brigu.

Stariji ljudi, s druge strane, posebno su osjetljivi na COVID-19 i često se osjećaju tjeskobno, pod stresom i ljutito. Društvena izolacija može značajno utjecati na njihovo mentalno zdravlje. Ovdje su bitni redovita tjelesna aktivnost, rutinske rutine i društveni kontakti.

Osim toga, stručnjaci sa Sveučilišta u Bambergu bave se i drugim temama. Prof. dr. Marvin Reuter ispituje profesionalne rizike u sektoru zdravstva i obrazovanja, dok prof. dr. Cedric Sachser ima na umu poseban utjecaj na djecu i mlade. Također prof. dr. Philipp Sprengholz ispituje kako bi sjećanja na ovu pandemiju mogla utjecati na buduće rasprave o pripremljenosti za pandemiju.

Dugoročne perspektive

Dugoročne promjene zahtijevaju i temeljitu analizu obrazovnih procesa. Leibniz institut za obrazovne putanje pod vodstvom prof. dr. Cordule Artelt posebno ispituje učinke pandemije na obrazovanje. Ovo bi istraživanje moglo pružiti važne pristupe suočavanju s budućim krizama.

Za mentalno zdravlje i psihosocijalnu podršku ključno je da odgovarajuće usluge ostanu dostupne svim skupinama stanovništva. WHO će ponovno održati konferenciju za novinare 2. travnja 2025. kako bi raspravljali o utjecaju COVID-19 na starije ljude. Ostaje za vidjeti kakve će nove spoznaje istraživanja donijeti u nadolazećim godinama i kako će društva prenijeti te lekcije u budućnost.

Za daljnje informacije zainteresirani čitatelji mogu pogledati izvješća na uni-bamberg.de, Arbeitskreis-frauengesundheit.de i tko.int pročitaj gore.