Psihički stres kod mladih: Krize ostavljaju traga!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Istraživanje Sveučilišta u Regensburgu pokazuje kako trenutna kriza utječe na mentalno zdravlje mladih ljudi u Njemačkoj.

Die Umfrage der Universität Regensburg zeigt, wie aktuelle Krisen die seelische Gesundheit junger Menschen in Deutschland belasten.
Istraživanje Sveučilišta u Regensburgu pokazuje kako trenutna kriza utječe na mentalno zdravlje mladih ljudi u Njemačkoj.

Psihički stres kod mladih: Krize ostavljaju traga!

Trenutno istraživanje Katedre za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju na Sveučilištu u Regensburgu pokazuje alarmantne rezultate o mentalnom zdravlju mladih ljudi u Njemačkoj. U ožujku 2025. ispitano je 2000 tinejdžera i mladih u dobi od 16 do 21 godine. Studija otkriva da više od polovice ispitanih pati od ozbiljnog psihičkog stresa koji je izravno povezan s globalnim krizama poput ratova i klimatskih promjena. Glasno uni-regensburg.de Više od 50% mladih osjeća se opterećeno političkim i međunarodnim sukobima.

Istraživanje potvrđuje da konzumacija stresnih medijskih sadržaja ima značajan utjecaj na mentalno zdravlje. Gotovo 50% mladih kaže da redovito gleda uznemirujuće videe o ratu, a njih 20% čak je svakodnevno izloženo takvom sadržaju. To rezultira time da 20% ispitanika pati od posttraumatskih simptoma, uključujući poteškoće sa spavanjem i odjekujuća sjećanja. Ova situacija je alarmantna jer 70% mladih ljudi koji su pod teškim stresom ne namjerava potražiti psihološku pomoć.

Učinci pandemije i trenutne krize

Mentalno zdravlje djece i adolescenata ostaje zabrinutost godinama nakon pandemije COVID-19. Studija Sveučilišne bolnice Hamburg-Eppendorf pokazuje da će se oko 21% ispitanih mladih i dalje suočavati sa značajnim oštećenjima u kvaliteti života 2022. i 2023. Mladi ljudi koji dolaze iz nepovoljnog položaja, kao što su: Studija COPSY dokazano.

Ograničenja povezana s pandemijom i povezana društvena izolacija doveli su do porasta usamljenosti i psihičkih problema. Dok se 14% mladih osjećalo usamljeno prije pandemije, taj se udio povećao na 21%. Studije također pokazuju da se 32% mladih redovito suočava sa stresnim sadržajem na društvenim mrežama, što dodatno povećava zabrinutost zbog globalne krize. Klimatska kriza posebno je zabrinjavajuća za mnoge mlade ljude, pri čemu 59% osoba u dobi od 16 do 25 godina izražava veliku zabrinutost.

Stanje sustava pomoći

Osim psihičkog stresa, sustav podrške je pod ogromnim pritiskom. To je navedeno u izvješću o zdravlju djece za 2023 Medicinski vjesnik otkrili da su se vremena čekanja na mjesta za terapiju udvostručila zbog preopterećenih sustava. To znači da mnogi mladi ljudi ne dobivaju pomoć koja im je hitno potrebna zbog nedostatka dostupnih usluga podrške. Preporuke za poboljšanje situacije uključuju proširenje terapijskih ponuda, podizanje svijesti odraslih o problemu mentalnog zdravlja te uključivanje mladih u planiranje vlastite zdravstvene zaštite.

Zaključno, postoji hitna potreba za razvojem sveobuhvatne strategije za poboljšanje mentalnog zdravlja adolescenata. Studija iz Regensburga, zajedno s rezultatima studije COPSY i izvješćem o zdravlju djece, ilustrira hitnost ozbiljnog shvaćanja stresa s kojim se mladi ljudi suočavaju i poduzimanja odgovarajućih mjera za održivo poboljšanje kvalitete njihova života.