Digitalne opasnosti: Ovako štitimo djecu od cyberbullyinga i govora mržnje!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

TU Berlin istražuje digitalne rizike za djecu i mlade, fokusirajući se na internetsko nasilje i govor mržnje. Novi obrazovni program “FairNetzt” promiče prosocijalno djelovanje.

Die TU Berlin erforscht digitale Risiken für Kinder und Jugendliche, fokusiert auf Cybermobbing und Hatespeech. Neues Bildungsprogramm „FairNetzt“ fördert prosoziales Handeln.
TU Berlin istražuje digitalne rizike za djecu i mlade, fokusirajući se na internetsko nasilje i govor mržnje. Novi obrazovni program “FairNetzt” promiče prosocijalno djelovanje.

Digitalne opasnosti: Ovako štitimo djecu od cyberbullyinga i govora mržnje!

U svijetu koji je sve više digitaliziran, djeca i mladi odrastaju s različitim mogućnostima i rizicima. Prema istraživanju od Tehničko sveučilište u Berlinu, pod-istraživački projekt “Sigurnost djece u digitalnom svijetu” (SIKID Psihologija) uključuje detaljno istraživanje rizika online interakcije. Fokus je posebno na fenomenima kao što su internetsko zlostavljanje, internetski govor mržnje, razmjena poruka bez pristanka i cybergrooming. Te je rizike često teško predvidjeti i razvijaju se spontano, osobito među mlađim korisnicima.

Studije pokazuju da mnogi mladi ljudi imaju poteškoća u prepoznavanju opasnih interakcija na internetu i reagiranju s poštovanjem na njih. Ovi nalazi sažeti su u knjizi “Cyberbullying, govor mržnje, sexting i cybergrooming – rizici internetske interakcije za djecu i mlade iz psihološke perspektive”. Ovaj se rad bavi različitim rizicima koji se javljaju u različitim dobnim skupinama, njihovom prevalencijom te mogućim strategijama prevencije i intervencije.

Dobne skupine i specifični rizici

Djeca u dobi od 6 do 10 godina posebno su pogođena cybergroomingom. Ove se prijetnje značajno povećavaju za dobnu skupinu od 11 do 14 godina, dok se mladi od 15 do 18 godina sve više suočavaju s seksualnim razmjenama bez pristanka i internetskim govorom mržnje. Jasno je da se razumijevanje društvenih interakcija i povezanih rizika povećava s godinama.

Istraživanje također naglašava da mladi koji djeluju kao promatrači mogu pomoći pogođenima; međutim, često imaju nerealna očekivanja o tome što mogu učiniti. Osim toga, u zemljama njemačkog govornog područja nedostaju teoretski utemeljeni preventivni programi koji pokrivaju sve aspekte rizika internetske interakcije. Kako bi se tome suprotstavili, razvijen je edukativni program “FairNetzt: Standing for each other instead of watching” koji je namijenjen mladima od 11 do 17 godina.

Prevencija i intervencija

“FairNetz” motivira mlade ljude da aktivno interveniraju i promoviraju prosocijalne vrijednosti. Ovaj se program može koristiti u školama i ustanovama za mlade, nudi praktične vježbe i materijale za oko deset do dvanaest tjednih sesija i dostupan je besplatno za učitelje, odgajatelje i stručnjake za socijalni rad u školi.

Problem cyberbullyinga i govora mržnje nije ograničen samo na određenu dobnu skupinu. obrazovanje potrošača.de ističe da atraktivnost interneta za djecu i mlade, posebice one starije, nudi kako komunikacijske mogućnosti tako i platforme za štetno ponašanje. Učitelji bi trebali biti svjesniji problema i provoditi odgovarajuće koncepte prevencije.

Učinci internetskog nasilja mogu biti ozbiljni. Učenici često nisu u stanju razlikovati internetsko zlostavljanje od govora mržnje; oba ponašanja često se percipiraju kao mržnja. Prema studiji JIM-a, otprilike trećina djece u dobi od 12 do 19 godina izjavila je da poznaje nekoga tko je bio zlostavljan na internetu, dok je njih 8% i samih bilo zlostavljano. Procjenjuje se da je oko 500.000 mladih ljudi u Njemačkoj pogođeno, što može dovesti do ozbiljnih emocionalnih i psihičkih posljedica.

Društvena odgovornost i potreba za djelovanjem

Potreba za promicanjem društvenih struktura koje jačaju razumijevanje različitosti postaje sve hitnija. Objavljivanje sustavni pregled pojašnjava cilj razvijanja strategija koje poduzimaju mjere protiv ideologija mržnje. Također je istaknuta važnost online intervencija i programa za promicanje raznolikosti i osjetljivosti.

Škole bi trebale odabrati znanstveno utemeljene pristupe prevenciji koji mogu dovesti do trajne promjene u korištenju društvenih medija. Potrebna su financijska i vremenska sredstva za razvoj sveobuhvatnog koncepta obrazovanja i podrške medijskog opismenjavanja. Predanost pozitivnoj digitalnoj komunikaciji zahtijeva suradnju svih uključenih u svrhu učinkovite zaštite i podrške djeci i mladima.