Savjeti za digitalno zdravlje: AI alati stavljeni na test – što stvarno pomaže!

Savjeti za digitalno zdravlje: AI alati stavljeni na test – što stvarno pomaže!

Sve veća upotreba umjetne inteligencije (AI) u zdravstvu otvara zanimljiva pitanja o kvaliteti i učinkovitosti digitalnih zdravstvenih savjeta. Aktualni izvještaj iz TU Berlin ističe dvije studije koje se dublje bave ovom temom. Cilj istraživanja bio je procijeniti točnost zdravstvenih preporuka putem različitih digitalnih alata, uključujući ChatGPT i aplikacije za provjeru simptoma.

Studije su objavljene u časopisima *Journal Scientific Reports* i *npj Health Systems Journal*. Razvijena je nova metoda testiranja koja se temelji na stvarnim slučajevima pacijenata, za razliku od prethodnih pristupa koji su prvenstveno koristili idealizirane slučajeve iz udžbenika. Rezultati pokazuju da su aplikacije za provjeru simptoma daleko korisnije laicima od ChatGPT-a, posebice u razlikovanju bezopasnih od ozbiljnih simptoma.

Digitalni zdravstveni savjeti u testu

Ključni nalaz istraživanja je da ChatGPT klasificira gotovo svaki slučaj pacijenta kao hitan slučaj, dok specijalizirane aplikacije mogu dati prikladnije preporuke. To bi moglo dovesti do preopterećenja zdravstvenog sustava, budući da mnogi laici žure potražiti liječničku pomoć zbog manjih tegoba.

Korisnička iskustva igraju važnu ulogu pri korištenju takvih digitalnih alata. Druga studija iz Berlina ispitala je kako pacijenti uključuju digitalne preporuke u svoje odluke. Sudionici su usporedili informacije iz ChatGPT-a i aplikacija za provjeru simptoma s drugim izvorima kao što su Google pretraživanja ili prijatelji. Pokazalo se da su često bili suočeni s ogromnom količinom informacija, što je dovodilo do nepotrebnih odlazaka liječniku.

Kvantitativna analiza, temeljena na opservacijskoj studiji na 600 ispitanika, također je otkrila da ChatGPT otežava samonjegu i povećava broj nepotrebnih posjeta liječniku. Ovdje bi aplikacije za provjeru simptoma koje dobro funkcioniraju mogle ponuditi vrijednu podršku za poticanje korisnika da preuzmu veću odgovornost za upravljanje svojim zdravljem.

Uloga zdravstvenih aplikacija i chatbota

Relevantnost zdravstvenih aplikacija i chatbota neprestano raste. Glasno Onlim Gotovo svaki treći građanin Njemačke koristi aplikaciju za zdravlje. U svijetu postoji oko 350.000 zdravstvenih aplikacija, od kojih je 110 posebno dominantnih. Pandemija COVID-19 značajno je ubrzala korištenje ovih digitalnih alata.

Zdravstveni chatbotovi obavljaju raznolike zadatke kao što su zakazivanje termina, upravljanje lijekovima i pružanje informacija u stvarnom vremenu. U budućnosti bi čak mogli biti prva točka kontakta za pitanja osnovne medicinske skrbi.

Zdravstveni chatbotovi koji najviše obećavaju uključuju:

• Woebot: Ein digitaler Therapeut, der kognitive Verhaltenstherapie-Elemente nutzt.
• Buoy Health: Hilft bei der Identifikation gesundheitlicher Probleme und empfiehlt weitere Schritte.
• Ada: Ein KI-gestützter Symptomprüfer mit personalisierten Einschätzungen.
• Healthily: Bietet eine kostenlose Plattform für Gesundheitsinformationen.

Uspostavljanje kvalificiranog dijaloga između zdravstvenih aplikacija i korisnika je ključno. Poseban izazov predstavlja njegova integracija u svakodnevnu medicinsku praksu. Kao analiza PMC pokazuje da je aktivna uporaba i integracija ovih alata u skrb nužna kako bi se dugoročno osigurale željene dobrobiti.

Ukratko, trenutne studije i izvješća jasno pokazuju da, dok digitalni zdravstveni alati otvaraju mnoge mogućnosti, kritički pristup pruženim informacijama ključan je kako bi se izbjegle pogrešne procjene i preopterećenje zdravstvenog sustava. Sveobuhvatno razumijevanje zdravstvenih usluga koje pokreće AI moglo bi značajno poboljšati kvalitetu medicinske skrbi.