Generacije u sukobu: Tko još poznaje naše biljke i životinje?

Generacije u sukobu: Tko još poznaje naše biljke i životinje?

U opsežnoj studiji na Tehničkom sveučilištu u Berlinu, istraživači su ispitali kako se znanje o domaćim biljkama, pticama i leptirima mijenjalo kroz generacije. Rezultati jasno pokazuju da su i poznavanje vrsta i povezanost s prirodom značajno smanjeni među mladima u usporedbi sa starijim generacijama. Istraživanje su vodili prof. dr. Tanja Straka i prof. dr. Ingo Kowarik, a uključuje 600 sudionika iz Njemačke, uključujući 252 mladih od 15 do 17 godina, 215 mladih od 18 do 29 godina i 133 starije osobe od 30 do 76 godina.

Istraživači su identificirali zabrinjavajući fenomen nazvan "generacijska amnezija". Ovo opisuje gubitak znanja o prirodi između generacija. Značajno je da je samo 73% mladih ljudi moglo prepoznati kupinu, u usporedbi s 84% ​​starijih osoba. Razlika postaje još jasnija kada se pogleda znanje o svraci: ovdje je samo 29% mladih poznavalo tu vrstu, u usporedbi s 61% starijih ljudi. Najmanje je poznat leptir kornjačevina za kojeg je znalo samo 3% mladih, u usporedbi s 22% starijih.

Uloga blizine prirodi

Uz sve manje znanja o vrstama, utvrđeno je da se i povezanost s prirodom među mladima smanjila, s rezultata 3,98 među starijim osobama na samo 3,09 među mladima. Ovakav razvoj događaja utječe i na spremnost za brigu o prirodi, koja se također smanjila s 3,76 na 2,82. Očito je da promjene u načinu života djece i mladih dovode do sve manjeg kontakta s prirodom i znanja o njoj.

Kako bi se ovaj trend preokrenuo, istraživači preporučuju povećanje pristupa znanju o prirodi od ranog djetinjstva do sveučilišta. Osobito treba podržati djecu i mlade u stjecanju pozitivnih emocionalnih iskustava s prirodom. Prema analizi važnosti doživljaja prirode za ekološku svijest, to bi moglo biti presudno. Izravan doživljaj prirode povezan je s povećanjem emocionalne rezonancije, što produbljuje razumijevanje ekoloških sustava i promiče osjećaj odgovornosti.

Utjecaj na ekološku svijest

Druga studija sa Sveučilišta Illinois naglašava koliko su iskustva prirode važna za ekološku svijest. Učenici koji sudjeluju u zaštiti prirode i terenskoj nastavi u zaštićenim područjima ne samo da uče više o ekološkim odnosima, već pokazuju i veću motivaciju za zaštitu okoliša. Praktični pristupi integraciji takvog znanja u obrazovne institucije stoga su ključni.

Osim toga, redoviti boravci u prirodi povećavaju ekološku svijest. Aktivnosti kao što su promatranje životinja i biljaka ili rad u društvenim vrtovima mogu ojačati emocionalne veze s okolinom. Također pokazuje da djeca koja odrastaju u prirodnom okruženju razvijaju bolje razumijevanje ekoloških odnosa.

Općenito, jasno je da promicanje doživljaja prirode u obrazovanju ima ne samo kratkoročne već i dugoročne učinke na individualnu predanost okolišu. Pružatelji obrazovnih programa i škole imaju odgovornost olakšati pristup takvim iskustvima kako bi promicali održivu ekološku svijest i ojačali aktivni angažman mlađe generacije u zaštiti prirode.

Zaključno, vrijeme je da se priroda ponovno integrira u živote mladih ljudi. Rezultati studije podsjećaju nas da je bolje razumijevanje našeg okoliša ključno za održivu budućnost, kako za sadašnje tako i za buduće generacije. TU Berlin pruža informacije o ovome, a drugi rezultati istraživanja podupiru ove nalaze naglašavajući važnost praktičnih iskustava u prirodi. Moramo brzo i dosljedno raditi na očuvanju prirodnih znanja i povezanosti s prirodom kako bismo spriječili nastavak gubitka znanja.