Borba protiv ruskih dezinformacija: Ovako nas štiti TU Berlin!

Borba protiv ruskih dezinformacija: Ovako nas štiti TU Berlin!

Opasnosti od dezinformacija su sveprisutne u današnjem digitalnom krajoliku. Osobito su ruske kampanje dezinformiranja postale sve utjecajnije posljednjih godina, utječući na politički diskurs u mnogim zemljama, uključujući Njemačku. dr. Veronika Solopova, vodeća lingvistica i informatičarka na TU Berlin, intenzivno je posvećen analizi i borbi protiv ovih pojava.

Sa svojim novorazvijenim AI alatom “Check News in One Click” Solopova može otkriti dezinformacije na sedam različitih jezika s 93% točnosti. Ova se tehnologija koristi za rješavanje rastućih izazova lažnih vijesti i dezinformacija koje se dalje razvijaju. Solopova i njezin tim pokrenuli su platformu CORRECTIV.Faktenforum koja građanima omogućuje da aktivno sudjeluju u procesu provjere činjenica i naoružaju se protiv lažnih informacija.

Strategije dezinformiranja

Ruske kampanje dezinformiranja koriste se raznim strategijama, uključujući lažne web stranice, mreže robota i ciljane narative usmjerene na stvaranje javne zabune. Osobito tijekom ukrajinskog rata, propaganda se usredotočila na raspirivanje beznađa i destabiliziranje zapadne podrške. Uobičajeni narativi uključuju: “Ukrajina nema šanse za pobjedu”, “Zapad će nas izdati” i “Mobilizacija je u kolapsu”.

U Njemačkoj se društveni mediji posebno koriste za stvaranje raspoloženja protiv migranata i Ukrajine. Prema istraživanjima od POPRAVNI Operacija ruskog utjecaja "Oluja-1516" igra središnju ulogu širenjem lažnih informacija putem deepfakeova koje pokreće AI. Ti su lažnjaci imali značajan utjecaj na kampanju za savezne izbore u Njemačkoj posljednjih mjeseci. Tvrdnje o vodećim političarima i sporazum o migraciji s Kenijom samo su neki od primjera dezinformacija koje širi mreža od preko stotinu web stranica na njemačkom jeziku.

Za ovu operaciju nije odgovoran samo bivši policajac iz SAD-a, već i Agencija za istraživanje interneta (IRA) i vojna tajna služba GRU. Ti akteri koriste AI tehnologije za stvaranje lažnog sadržaja koji zatim dijele proruski utjecajni ljudi na društvenim mrežama, ponekad čak i za plaćanje.

Mjere protiv dezinformacija

Prijetnja lažnih vijesti nije samo teoretska. Nisko povjerenje u političke i medijske institucije povećava osjetljivost na lažne informacije. Glasno bpb.de Empirijska i istraživanja pokazala su da se lažne vijesti intenzivno konzumiraju, osobito u određenim krugovima, iako su općenito manje raširene. Nedostatak jasnoće oko pojmova i izazova povezanih s njima čini borbu protiv dezinformacija još kompliciranijom.

Kako bi se riješio ovaj izazov, pokrenute su inicijative kao što su “EU protiv Disinfo” i European Digital Media Observatory. Solopova također poziva na bolji pristup podacima društvenih medija kako bi se učinkovitije borilo protiv širenja dezinformacija. Ističe kako je važno da građani nauče kritički propitivati ​​vijesti i aktivno djelovati protiv širenja dezinformacija.

Što je društvo informiranije, to se bolje može naoružati protiv manipulacije lažnim sadržajem. Samo zajedničkim naporima za promicanje medijske pismenosti i aktivnim angažmanom u provjeri činjenica može se ojačati povjerenje u informacijsko okruženje.