Ugrožene akademske slobode: Istraživači prijavljuju alarmantne pritiske!

Ugrožene akademske slobode: Istraživači prijavljuju alarmantne pritiske!

Studija “Njemačka znanost od 7. listopada: Samocenzura i ograničenja među istraživačima s vezom s Bliskim istokom” koju je Slobodno sveučilište u Berlinu objavilo 15. rujna 2023. pokazuje alarmantne rezultate o stanju akademske slobode u Njemačkoj. Prema studiji koju su proveli Jannis Julien Grimm i njegovi koautori, oko 85% ispitanih znanstvenika prijavilo je zamjetan porast prijetnji akademskoj slobodi od 7. listopada. Istraživanje je bilo namijenjeno oko 2000 znanstvenika koji se bave temama Bliskog istoka. Prikupljeni podaci ilustriraju područje napetosti između slobodne debate i sve većeg sužavanja diskursa.

Ono što je posebno značajno jest da se 90,5% postdoktoranata osjeća pod pritiskom, dok 25,9% ispitanih kaže da se često osjeća kao da se ne mogu slobodno izražavati. Konkretno, 76% znanstvenika suzdržano je kada je riječ o temama koje se tiču ​​Izraela. Nesklonost je vidljiva ne samo u istraživanju i nastavi, već iu javnim događanjima (81%) i medijskim člancima (54%). Razlozi su različiti: strah od nesporazuma, javno neprijateljstvo i prijetnja profesionalnim posljedicama. Ovisnost o financiranju treće strane povećava ovaj pritisak, posebno za znanstvenike slobodnjake.

Autocenzura i znanstveni integritet

Rezultati istraživanja, u kojem je sudjelovalo 477 znanstvenika iz ciljanog uzorka, bacili su kritičko svjetlo na akademske slobode u Njemačkoj. Gotovo četvrtina ispitanih više se ne osjeća slobodno izražavati svoje mišljenje u svom akademskom radu. Jannis Julien Grimm, voditelj projekta studije, jasno daje do znanja da je negativna klima rasprave jedan od uzroka percipirane prijetnje. Autocenzura je posebno izražena kada se kritizira Izrael ili se solidariše s Palestinom.

Pritisak na znanstvenike odvija se u oba smjera. Dok jedni izbjegavaju česte kritike Izraela, drugi su oprezni kada su u pitanju izrazi solidarnosti s Palestincima. Negativnih učinaka raspravne klime svjesni su i znanstvenici koji nisu bili uključeni u istraživanje. Politolog Heiko Giebler kritizira znanstvenu upotrebljivost ankete, ali prepoznaje vrijednost rezultata kao odraz trenutnog raspoloženja u znanosti.

Kontekst njemačkih akademskih sloboda

Studija također ukazuje na povećanu percepciju pritiska da se izbjegne pitanje Izraela/Palestine, što je potvrdilo preko 50% ispitanika. S druge strane, 27,8% osjeća povećani pritisak da javno istupi. Ova zapažanja poklapaju se s drugim nacionalnim i međunarodnim studijama o akademskoj slobodi govora. Posebno treba istaknuti izazove koji proizlaze iz visoke razine politizacije pitanja Izrael/Palestina u njemačkom društvu. Mnogi znanstvenici iznose osobna iskustva s govorom mržnje i prijetnjama na internetu, kao i optužbama za antisemitizam i medijsko klevetanje.

Studija pokazuje jasnu potrebu za djelovanjem: moraju se poboljšati zaštitni mehanizmi za mlade znanstvenike i promicati podržavajuća kultura rasprave. Od sveučilišta se traži da štite slobodu izražavanja i integritet svojih istraživača. Ovo se smatra prioritetnom zadaćom obrazovnih institucija. Ukratko, studija ne predstavlja samo sveobuhvatnu analizu trenutne situacije, već i hitan zagovor za akademske slobode u Njemačkoj. Dodatne informacije možete pronaći na Slobodno sveučilište u Berlinu.