Budućnost znanosti o Zemlji: otkrivene strategije za borbu protiv klimatskih promjena!

Budućnost znanosti o Zemlji: otkrivene strategije za borbu protiv klimatskih promjena!

Dana 4. travnja 2025., krovna organizacija za geoznanosti (DVGeo) predstavila je važnu bijelu knjigu u Museum für Naturkunde Berlin koja se bavi budućnošću geoznanosti. Pod naslovom "Buduća istraživanja u geoznanostima", strateški dokument usredotočen je na hitne globalne izazove, posebice na smanjenje emisija stakleničkih plinova i osiguravanje klimatski prihvatljivih izvora energije i sirovina. Za izradu dokumenta bio je zadužen prof. Friedhelm von Blanckenburg sa Slobodnog sveučilišta u Berlinu.

Bijela knjiga bavi se trima središnjim pitanjima: nastankom Zemlje, drugih planeta i života, mjerenjem i simulacijom promjena na Zemlji te geoznanstvenim rješenjima i opcijama djelovanja za trenutne izazove. Cilj dokumenta je potaknuti znanstvenu zajednicu na intenzivniju suradnju uz istovremeno naglašavanje važnosti pojedinačnih disciplinarnih projekata za inovacije.

Interdisciplinarni istraživački pristupi

Ključni aspekt bijele knjige je promicanje interdisciplinarnog suradničkog istraživanja. Ovi istraživački pristupi namijenjeni su razvoju integriranog razumijevanja Zemljinih sustava i istraživanju složenih odnosa kao što je odnos između sila zemljine kore i potresa. DVGeo je također predan prijenosu znanja i organizira informativne događaje i Njemačku olimpijadu geoznanosti.

DVGeo, osnovan u Berlinu 2015., glas je četiri velika geoznanstvena društva i predstavlja oko 10.000 geoznanstvenika. Kako bi se odgovorilo na izazove klimatskih promjena, dokument je također istaknuo predložena rješenja za ublažavanje klimatskih promjena izazvanih čovjekom.

Osim strategija opisanih u bijeloj knjizi, Njemačka je trenutno uključena u nekoliko značajnih istraživačkih projekata koji podržavaju razumijevanje sigurnosti od potresa i geodinamičkih procesa. Posebno se ističe njemački seizmološki širokopojasni niz (DSEBRA), dio europskog projekta AlpArray. To uključuje 100 mobilnih širokopojasnih postaja koje se mogu fleksibilno koristiti za stjecanje znanja o procesima izgradnje planina u Alpama.

Tehnološke inovacije u geoznanosti

DSEBRA Njemačkoj daje pristup gustim, dugoročnim seizmološkim nizovima koji funkcioniraju kao geoznanstveni teleskopi. Ova je tehnologija već postigla uspjeh u Sjevernoj Americi i bit će ključna za poboljšanje našeg razumijevanja potresa, vulkanske aktivnosti i konvekcije u plaštu. Smatra se najgušćim seizmičkim nizom na ljestvici čitavog orogena, AlpArray će se sastojati od približno 600 kopnenih postaja međusobno udaljenih 30 do 40 km.

Nove metode seizmičkog istraživanja, kao što je puna inverzija valnog oblika, primjenjuju se na AlpArray podatke. Ovaj projekt neće samo proširiti znanje o dubinskim strukturama i dinamičkim procesima u planinskim pojasevima, već će također pružiti platformu za razvoj inovativnih metoda.

S obzirom na globalnu klimatsku krizu, od geoznanosti se ne zahtijeva samo generiranje jasnog znanja, već i praktična rješenja koja imaju utjecaj izvan nacionalnih granica. Klimatske promjene nadilaze nacionalne granice i stoga zahtijevaju interdisciplinarnu, međunarodnu suradnju. Stručnjaci često postavljaju pitanje: “Zašto toliko znamo, a tako malo djelujemo?” Ovaj "jaz između znanja i djelovanja" naglašava potrebu za tješnjim povezivanjem istraživanja i praktične primjene.

Politike mnogih zemalja postavile su si cilj živjeti i poslovati klimatski neutralno do sredine stoljeća. To zahtijeva koordinirane putove transformacije u svim područjima društva, što zauzvrat čini nužnim inovacije u inter- i transdisciplinarnim istraživanjima, kao i ispitivanja u stvarnim laboratorijima. To je jedini način da se postigne održivo djelovanje protiv izazova klimatskih promjena.

Zaključno, rezultati bijele knjige i projekata kao što je DSEBRA ne samo da jačaju temelje našeg geoznanstvenog istraživanja, već također daju prijeko potrebne odgovore na goruća pitanja našeg vremena. Dodatne informacije o geoznanstvenim razvojima mogu se pronaći na DVGeo, nem Geoinstitut Ruhrskog sveučilišta Bochum i to Njemački konzorcij za klimu.