Proboj u istraživanju mozga: Nova nada protiv rizika od moždanog udara!

Proboj u istraživanju mozga: Nova nada protiv rizika od moždanog udara!

13. svibnja 2025. znanstvenici sa Sveučilišta u Potsdamu izvijestit će o značajnom napretku u istraživanju cerebralne kavernozne malformacije (CCM), bolesti koja pogađa približno 0,5% populacije i značajno povećava rizik od moždanog udara. CCM može dovesti do krvarenja u mozgu, što često uzrokuje trajna oštećenja oboljelih. Profesor dr. Salim Seyfried i njegov tim sada su identificirali obećavajuće aktivne sastojke koji bi mogli spriječiti pojavu adhezija povezanih s CCM-om u ljudskim krvnim žilama. Tijekom godina procesa ručnog pretraživanja, otkrivene su nove tvari iz više od 6000 kemijskih spojeva i sada se testiraju.

Aktivni sastojci koje su razvili Seyfried i njegov tim ne samo da mogu smanjiti rizik od moždanog udara, već i učiniti invazivne postupke nepotrebnima. KLF2, važan faktor transkripcije, igra središnju ulogu u zaštiti vaskularnih stanica i reagiranju na protok krvi. Pacijenti s CCM-om imaju genetske mutacije koje sprječavaju KLF2 da zaštiti DNK vaskularnih stanica. Još jedna prepreka je homolog proteina kromoboks 7 (CBX7), koji ograničava zaštitnu funkciju KLF2.

Novi terapijski pristupi

Otkriće dviju tvari MS37452 i MS351, koje mogu blokirati CBX7, predstavlja važan napredak. Ovi sintetski spojevi namijenjeni su terapeutskim primjenama s ciljem konačnog razvoja lijeka protiv CCM-a koji bi mogao smanjiti akutne vaskularne proliferacije ili spriječiti njihov razvoj. Takav bi lijek mogao značajno poboljšati kvalitetu života oboljelih i minimalizirati dugoročnu štetu.

Istraživanje CCM-a također bi moglo imati dalekosežne implikacije za razumijevanje drugih genetskih bolesti. Međutim, kako bi se razvio odobreni lijek, potrebna su daljnja istraživanja kako bi se razjasnio metabolizam i moguće nuspojave novih tvari. Profesor Seyfried vodi područje istraživanja na Sveučilištu u Potsdamu od 2014. i sa svojim je timom postavio temelje za buduće terapijske mogućnosti.

Rizici i genetski čimbenici moždanog udara

Problem moždanog udara nije ograničen samo na CCM. Prema podacima LMU-a, kardiovaskularne bolesti, posebice moždani udar i koronarna bolest, najčešći su uzroci smrti u svijetu. Čimbenici rizika za ove bolesti su različiti, a uključuju dob, način života, prethodne bolesti i genetsku predispoziciju. Studije povezanosti genoma pokazuju da određeni geni mogu utjecati na rizik od moždanog udara.

Profesor Martin Dichgans s LMU Klinikum, stručnjak na području istraživanja moždanog udara i demencije, naglašava važnost genetskih informacija za prepoznavanje mogućih meta za nove lijekove. Jedna od njegovih studija otkrila je da gen HTRA1 igra važnu ulogu. HTRA1 kodira proteazu koja regulira izvanstanični matriks. Određene genetske varijante ovog gena povezane su s povećanim rizikom od moždanog udara i bolesti malih cerebralnih žila, iako točni mehanizmi još nisu u potpunosti razjašnjeni.