Zaštita od poplava: Prilagodba značajno smanjuje štete i smrt!

Zaštita od poplava: Prilagodba značajno smanjuje štete i smrt!

Sveobuhvatna analiza šteta od poplava u Europi koju je proveo Potsdamski institut za istraživanje utjecaja klime (PIK) pokazuje značajan uspjeh u prilagodbi na poplave. Prema studiji koja je ispitala 1729 poplava između 1950. i 2020. godine, različite mjere prilagodbe smanjile su ekonomsku štetu od poplava za impresivnih 63 posto i smanjile broj smrtnih slučajeva za 52 posto. [uni-potsdam.de] izvještava da mnogi ljudi u ugroženim područjima poduzimaju privatne mjere opreza i oslanjaju se na sustave ranog upozoravanja i planove za hitne slučajeve.

Ovakav razvoj događaja posebno je važan s obzirom na povećanje rizika od poplava uzrokovanih kombinacijom obilnih oborina i olujnih udara, kao i povećanom izloženošću u urbanim područjima. Ranjivost ljudi i imovine također igra presudnu ulogu. Dominik Paprotny, istraživač u PIK-u i glavni autor studije, naglašava da su se mjere prilagodbe od 1950. godine uspješno suprotstavile rastućim rizicima, uključujući i u kontekstu klimatskih promjena. Ipak, istraživanja pokazuju da je napredak usporen tijekom posljednjih 20 godina, što ukazuje na potrebu za daljnjim naporima.

Dugoročni trendovi i izazovi

Dok su se apsolutni ekonomski gubici zbog poplava gotovo udvostručili - sa 37 milijardi eura u 1950-ima na 71 milijardu eura u posljednjem desetljeću - ekonomski teret kao postotak bruto domaćeg proizvoda (BDP) pao je za trećinu. To pokazuje da je gospodarstvo raslo brže od štete. Međutim, Katja Frieler, koautorica studije, upozorava da sposobnosti prilagodbe imaju granice i da će rizici rasti s nastavkom globalnog zagrijavanja. Ključno je kontinuirano pratiti napredak mjera prilagodbe u svjetlu klimatskih promjena uz istovremeno smanjenje globalnih emisija stakleničkih plinova kako bi se utjecaji zadržali unutar granica kojima se može upravljati.

Rezultati istraživanja nedavno su objavljeni u časopisu Science Advances i ističu potrebu za razvojem dodatnih strategija. Iznad svega, razvoj koncepata prilagodbe u gospodarenju vodama, što je cilj projekta „WASKlim-EUS“, pokazuje koliko je važno kreirati pomoć pri donošenju odluka za investicije i planiranje. Ovi koncepti pomažu u dobivanju informacija iz simulacija klime i ravnoteže vode i tako izbjegavaju konkretne sukobe korištenja kao rezultat klimatskih promjena [umweltbundesamt.de].

Zaključak i perspektiva

S obzirom na nedavne teške poplave, kao što je poplava u dolini Ahr 2021., jasno je da izazovi rastu. Iako su mjere prilagodbe imale utjecaja tijekom posljednjih nekoliko desetljeća, potreba za većim ulaganjima i poboljšanjima ostaje ključna. Samo kombinacijom tehnološkog napretka, društvene predanosti i proaktivnog pristupa može se dugoročno upravljati povećanjem rizika od poplava. [rheinpfalz.de] naglašava da uspjeh prilagodbe na poplave ne ovisi samo o strukturnim mjerama, već i o aktivnom sudjelovanju društva i daljnjem razvoju učinkovitih sustava ranog upozoravanja.