Klimatske promjene i dezertifikacija: prijetnja našem tlu!

Klimatske promjene i dezertifikacija: prijetnja našem tlu!

20. lipnja 2025. započela je ekskurzija na fascinantnu visoravan Waterberg u Namibiji, koja je sudionike upoznala sa složenim izazovima korištenja zemljišta i dezertifikacije. Ovo iskustvo, koje je organizirano u suradnji sa Sveučilištem u Potsdamu, sastojalo se od raznih praktičnih posjeta postajama. Nakon brzog doručka, grupe su počele s terenskim radom.

Prva postaja bila je pod vodstvom dr. Clare Nesongano, koja je uvela metodu presretanja linijske točke. Ovaj proces, poznat kao metoda brze procjene ekosustava, koristi se za točnu procjenu stanja pašnjaka. Pregledan je transekt dužine 50 metara, na kojem su se promatrala svaka dva metra. Najčešće vrste trava zabilježene na ovom području su Eragrostis trichophora i Cynodon dactylon; oboje su ključni za lokalnu vegetaciju.

Važnost vegetacije

Na drugoj postaji dr. Mark Bilton i doktorand Nali Moyo s Nacionalnog sveučilišta znanosti i tehnologije (NUST) predstavili su procjenu vegetacijskog pokrova. Kvadrat 1×1 metar korišten je duž 10 metara dugog transekta. Sudionici su procijenili postotak i visinu različitih vrsta. Posebno je istaknuta uloga grmlja u stvaranju povoljnih mikrostaništa, a time i povećanja biološke raznolikosti.

Zatim je doktorandica Katrin Zimmer sa Sveučilišta u Bonnu predstavila tehnike procjene tla. Sudionici su prikupili uzorke tla pomoću svrdla i klasificirali ih pomoću Munsellove karte boja tla. Također je ispitana pH vrijednost i izmjerena sposobnost skladištenja vlage. Otkriveno je da tamnija tla imaju veći sadržaj organskog ugljika, što ukazuje na njihovu plodnost.

Putovanje natrag s postaja otkrilo je daljnje uvide u eroziju tla. Konkretno, promatrani su vododerine uzrokovane protokom vode tijekom kišne sezone, naglašavajući učinke ekstremnih vremenskih uvjeta.

Dezertifikacija i njezine posljedice

Dan se nastavio predavanjem dr. Diega Menestreya Schwiegera sa Sveučilišta u Kölnu, koji je raspravljao o prijelomnim točkama dezertifikacije iz socijalno-antropološke perspektive. Naglasio je središnju ulogu društvenih znanstvenika u suočavanju s dezertifikacijom i objasnio da lokalne zajednice sve više samostalno razvijaju metode procjene. Unatoč izazovima u provedbi učinkovitih planova ispaše, postoje napori da se riješi pitanje dezertifikacije. Svoje je izlaganje zaključio važnim uvidom da je borba protiv dezertifikacije, iako teška, ostvariva ako se ulože zajednički napori.

Dan je zaokružen praktičnom vježbom drona koju je vodio prof. Ben Strohbach s NUST-a. Sudionici su dobili pregled različitih vrsta dronova i njihove primjene. Dron s fiksnim krilima uspješno je korišten za snimanje slika visoke rezolucije područja dugog otprilike 1 kilometar i širokog 100 metara. Veseli činjenica da su sudionici imali priliku sami upravljati dronom, uz samo jedan manji pad.

Ekskurzija je istaknula važnost zaštite od dezertifikacije i promicanja plodnosti tla. Gubitak plodnosti, osobito u sušnim regijama, ugrožava poljoprivredne rezultate i povećava rizik od dezertifikacije. Ovaj problem nije samo lokalni, već utječe i na druga područja poput obalnih područja Crnog mora i Sredozemlja. Borba protiv dezertifikacije zahtijeva niz mjera, uključujući pošumljavanje i korištenje tradicionalnih poljoprivrednih metoda, koje podupiru organizacije kao što su Welthungerhilfe biti unaprijeđen.

Ukratko, ekskurzija pokazuje veliki izazov s kojim se mnoge regije suočavaju i potrebne korake za održavanje plodnosti tla. Kontinuirana razmjena između znanstvenika i lokalnih zajednica bit će ključna za pronalaženje održivih rješenja za povećanje dezertifikacije.

Svi koji žele saznati više o pristupima procjeni tla i učincima dezertifikacije također mogu pronaći dodatne informacije na web stranici Sveučilište države Colorado.