Mediji i izbori: Kako dezinformacije ugrožavaju demokraciju!

Mediji i izbori: Kako dezinformacije ugrožavaju demokraciju!

21. Frankfurtski dani medijskog prava održani su 12. i 13. veljače 2025. na Europskom sveučilištu Viadrina. Ovaj događaj, u suradnji sa Zakladom Konrad Adenauer, bio je posvećen eksplozivnoj temi “Mediji i izbori”. Fokus je bio posebno na izazovima ozbiljnog izbornog izvještavanja i zakonskom okviru za suočavanje s dezinformacijama i propagandom.

Prva panel diskusija bavila se izvještavanjem u nadolazećoj kampanji za federalne izbore. Dr. Frederik Ferreau održao je predavanje o dezinformacijama u izbornoj kampanji i objasnio odgovarajuće protumjere. Postalo je jasno da dezinformacija nije poseban pravni pojam u njemačkom pravnom sustavu, ali da prava igraju važnu ulogu zbog takvih izazova.

Pravni okvir i dezinformacije

Ferreau je istaknuo da širenje neistinitih izjava o činjenicama ne potpada pod zaštitu slobode izražavanja, načelo koje je čvrsto utvrdio Savezni ustavni sud. Naveo je primjere uključujući duboke lažne videozapise istaknutih političara poput Karla Lauterbacha, Friedricha Merza i Olafa Scholza. Konkretno, najnoviji primjer dubokog lažnog videa Olafa Scholza koji je distribuirala inicijativa Centre for Political Beauty doveo je do pravnog postupka 2023. godine.

Regionalni sud u Berlinu presudio je da je video prijevarno stvaran i stoga se njegova distribucija mora spriječiti. Ova pravna načela ilustriraju opasnosti koje nose dezinformacije u političkom kontekstu.

Učinci hakerskih napada

Još jedna od središnjih tema Dana medijskih prava bio je utjecaj hakerskih napada na izvještavanje, koji se posebno povećava pred izbore. Beate Bias i Susann Michalk iz Märkische Oderzeitunga izvijestile su o izravnim iskustvima s takvim napadima. Ovi incidenti nisu doveli samo do gubitka korisnika i povjerenja među čitateljima, već i do porasta neprijateljstva prema novinarima.

Bias je primijetio da se argumenti više ne broje u raspravama i ton postaje oštriji. Michalk je, pak, istaknuo važnost transparentnosti i poštenog suočavanja s pogreškama u medijima kako bi se vratilo povjerenje. Prof. dr. Johannes Weberling naglasio je da će mediji koji teže biti ozbiljni biti nagrađeni u pravnom kontekstu.

Tehnološke sigurnosne mjere na izborima

Razgovaralo se io trenutnim okvirnim uvjetima za sigurnost izbornih postupaka. Mnoge općine i izborna tijela koriste informatičku tehnologiju za utvrđivanje privremenih izbornih rezultata. Njihova je odgovornost odabrati i odgovorno osigurati korišteni hardver i softver. Savezni ured za informacijsku sigurnost (BSI) podržava ove napore u sprječavanju kibernetičkih napada na IT infrastrukturu.

Takav napad mogao bi odgoditi objavu privremenih izbornih rezultata, zbog čega je od velike važnosti da je zajamčena sigurnost korištenih sustava. Konačni izborni rezultat, koji je ključan za sastav novog Bundestaga, obično se objavljuje oko tri tjedna nakon izbora.

Općenito, Frankfurtski dani medijskog prava istaknuli su trenutačne izazove i pravni okvir s kojim se novinari i medijske tvrtke moraju suočiti u vezi s izborima i povezanim dezinformacijama. Dijalog o ozbiljnom izvještavanju i dalje je ključan za jačanje povjerenja u medije i sprječavanje mogućih manipulacija.

Za više informacija o pravnim aspektima dezinformiranja i izvješćivanja o izborima, posjetite izvješća na europa-uni.de i bundeswahlleiterin.de.