Dobitnik nagrade Szangolies: Nove perspektive za zaštitu vrsta!

Dobitnik nagrade Szangolies: Nove perspektive za zaštitu vrsta!

Dana 28. travnja 2025., Leonna Szangolies, mlada znanstvenica sa Sveučilišta u Potsdamu, nagrađena je prestižnom nagradom Elton za 2024. koju dodjeljuje “Journal of Animal Ecology”. Njezino istraživanje osvjetljava složene odnose između kretanja, metabolizma i bioraznolikosti u fragmentiranim krajolicima. Cilj njihove studije je poboljšati razumijevanje suživota vrsta dok se svijet suočava sa značajnim promjenama u okolišu. Koristeći individualni model, Szangolies je simulirao zajednice vrsta, uzimajući u obzir ponašanje kretanja i energetski metabolizam.

Rezultati njihova istraživanja pokazuju da su energetska ravnoteža i suživot vrsta povezani. Szangolies je otkrio da su najveća raznolikost i koegzistencija uočeni kada je fragmentacija staništa umjerena, utirući put novim, praktičnim strategijama očuvanja. Izrazila je radost zbog nagrade koja se poklopila s završetkom njezine doktorske disertacije. Szangolies je diplomirao biomatematiku i magistrirao ekologiju, evoluciju i očuvanje prirode na Sveučilištu u Potsdamu.

Povezanost istraživanja i prakse

Szangoliesov rad bit će važan ne samo za teorijsku ekologiju, već i za praktičnu primjenu u zaštiti prirode. Kreatori strategija očuvanja mogu upotrijebiti svoje nalaze za pronalaženje održivih rješenja za očuvanje bioraznolikosti u fragmentiranim staništima. Ovaj aspekt postaje posebno relevantan jer trenutna istraživanja pokazuju da gubitak i fragmentacija staništa mogu značajno smanjiti biološku raznolikost.

Nova studija koju su proveli Sveučilište u Michiganu, Njemački centar za integrativno istraživanje bioraznolikosti i Sveučilište Martin Luther Halle-Wittenberg sugerira da veliki, nenarušeni krajolici općenito bolje služe bioraznolikosti nego fragmentirana područja. Ova studija, objavljena u časopisu Nature, ispituje 4006 vrsta na 37 lokacija širom svijeta i pokazuje da fragmentirani krajolici u prosjeku ugošćuju 13,6% manje vrsta na razini malog staništa i 12,1% manje na razini krajolika.

Rasprava o fragmentaciji staništa

U raspravi o ekologiji postoji neslaganje o tome treba li bolje zaštititi velika, mala, fragmentirana područja ili veće, susjedne krajolike. Dok se ekolozi slažu da gubitak staništa i fragmentacija imaju negativan učinak na bioraznolikost, rezultati studije pokazuju da u fragmentiranim područjima preživljavaju uglavnom oni koji se bave općenitom prirodom. Ove informacije su ključne za budući smjer strategija očuvanja.

Studija pokazuje da povećanje beta raznolikosti u fragmentiranim krajolicima ne nadoknađuje gubitak raznolikosti vrsta na razini krajolika. Gonçalves-Souza, koautor studije, poziva zajednicu za očuvanje prirode da se usredotoči na obnovu šuma, a ne samo na raspravljanje o fragmentaciji staništa. Ponavljano očuvanje prirodnih staništa moglo bi imati ključnu ulogu u dugoročnom održavanju globalne bioraznolikosti.

Ukratko, i Szangoliesova istraživanja i nedavne studije o fragmentaciji staništa pružaju vrijedne uvide za očuvanje. U vrijeme kada je zaštita biološke raznolikosti glavni prioritet, ključno je razviti i provesti odgovarajuće strategije za zaštitu i obnovu preostalih staništa na održiv način.