Ozljede od vatrenog oružja: stručnjaci otkrivaju hitne strategije za spašavanje života

Ozljede od vatrenog oružja: stručnjaci otkrivaju hitne strategije za spašavanje života

Ozljede od vatrenog oružja su kritičan problem u hitnoj medicini, posebno u Njemačkoj, gdje su takvi slučajevi rijetki, ali izuzetno složeni. Studenti medicine Christoph Buchholtz i Dennis Lander izvukli su ovaj uvid iz svojih iskustava i obuke. Obojica su u petom semestru na MHB-u i nedavno su objavili članak u stručnom časopisu “Rettungsdienst”. S naslovom “Gunts Injuries: Wound Ballistics and Wounded Care Explained on a Case-Specific Basis” daju važan doprinos podizanju svijesti o ovoj temi. Glasno MHB Članak se bavi interdisciplinarnim aspektima strijelnih rana koji su ključni za hitne medicinske tehničare, bolničare, liječnike hitne medicine i studente medicine.

Buchholtz, koji je prije studija medicine radio kao hitni bolničar u Bundeswehru i sudjelovao u Programu stipendiranja traume u Johannesburgu, ima veliko praktično iskustvo u rješavanju takvih ozljeda. Lander je prethodno radio kao asistent odjela za sudsku medicinu u Saarbrückenu. U svom članku analiziraju dva primjerna slučaja, jedan s pištoljem i jedan s dugom puškom, te ilustriraju razlike između ovih vrsta oružja.

Razlike između dugog i ručnog oružja

Članak ilustrira da dugo oružje, poput pušaka, ima veću energiju cijevi i često uzrokuje ozbiljne ozljede s izlaznim ranama. Nasuprot tome, pištolji, poput pištolja, obično rezultiraju manjim ranama i, rjeđe, izlaznim ranama. Presudni čimbenik je kalibar i vrsta projektila, koji izravno utječu na obrasce ozljeda. Ovi nalazi su bitni jer Thieme pokazuje da njemački liječnici imaju malo iskustva s ranama od vatrenog oružja u usporedbi s američkim kolegama.

U Sjedinjenim Državama 2014. bilo je više od 81 000 rana od vatrenog oružja bez smrtnog ishoda, što ilustrira veličinu i problem u Sjedinjenim Državama. Unatoč ovim velikim brojevima, rješavanje prostrijelnih rana u Njemačkoj ostaje izazov, jer su postale učestalije zbog masovnih pucnjava u posljednjih 15 godina, ali su još uvijek rijetkost. Ozbiljnost ozljede u velikoj mjeri ovisi o svojstvima projektila i zahvaćenom tkivu.

Prehospitalna hitna pomoć

Ključna briga u hitnom liječenju prostrijelnih rana je brza hemostaza. Dva studenta medicine naglašavaju korištenje SICK sheme, koja pruža sveobuhvatnu procjenu rizika i opasnosti: procjena mjesta događaja i sigurnost, otisak, kritično krvarenje i kinematika. Prehospitalno liječenje slijedi cABCDE shemu, koja propisuje da se problemi opasni po život moraju tretirati kao prioritet. Osim spašavanja života, fokus je i na osobnim i zaštitnim ciljevima spasilaca.

Podveze i suvremeni hemostatski zavoji za rane uobičajena su pomagala za hemostazu u pretkliničkoj fazi i pokazuju obećavajući uspjeh. Glasno Thieme Također je važno sve rane od vatrenog oružja smatrati kontaminiranima, što često zahtijeva antibiotsku terapiju. U području dijagnostike, međutim, mogućnosti su ograničene, zbog čega su osobni kontakt i anamneza od posebne važnosti.

Liječnici i hitna pomoć dužni su se fokusirati na specifičan tretman prostrijelnih rana, koji ovisi o vrsti oružja, karakteristikama projektila i mehanizmu ozljede. Otvorene ozljede prsnog koša moraju se odmah liječiti i osigurati respiratornu kontrolu, posebno u bolesnika s Glasgowskom ljestvicom kome (GCS) ≤ 8.

Znanje i iskustvo koje Buchholtz i Lander dijele u svom članku ključni su za unapređenje znanja i prakse u njemačkoj hitnoj medicini za bolji odgovor na rane od vatrenog oružja.