Siromaštvo opterećuje odnose: žene su posebno ugrožene!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Studija Sveučilišta u Bremenu i Sveučilišta u Flensburgu pokazuje povezanost između siromaštva, nasilja u vezama i spola.

Die Studie der Uni Bremen und Uni Flensburg zeigt den Zusammenhang zwischen Armut, Gewalt in Beziehungen und Gender.
Studija Sveučilišta u Bremenu i Sveučilišta u Flensburgu pokazuje povezanost između siromaštva, nasilja u vezama i spola.

Siromaštvo opterećuje odnose: žene su posebno ugrožene!

Aktualna studija Sveučilišta u Bremenu i Flensburgu pokazuje alarmantne veze između siromaštva i nasilja u vezama. Istraživačice dr. Ruth Abramowski sa Sveučilišta u Bremenu i dr. Lara Minkus s Europskog sveučilišta u Flensburgu ispitale su 1667 žena koje su se rastale od svojih partnera. Rezultati, objavljeni u časopisu PLOS One, pokazuju da su nezaposlenost i financijsko nezadovoljstvo snažno povezani s učestalošću nasilja u vezama. Konkretno, među zaposlenim ženama gotovo svaka deveta prijavila je tjelesno nasilje, dok je među ženama bez zaposlenja gotovo svaka peta. Nezaposlenost gotovo dvostruko povećava rizik od nasilja u vezi.

Još jedno važno otkriće studije pokazuje da su posebno ugrožene žene s djecom. Rizik od nasilja povećava se za oko trećinu kod majki s jednim djetetom; Rizik je još veći kod žena s dvoje ili više djece. Autori studije naglašavaju potrebu za ciljanim ponudama financijske potpore kako bi se suprotstavili tako dramatičnom razvoju događaja.

Socijalna dimenzija siromaštva

Rezultati studije uklapaju se u širi kontekst socijalne nesigurnosti u Njemačkoj. Prema izvješću Human Rights Watcha, oko 14,4 posto stanovništva, otprilike 12,1 milijun ljudi, živi u monetarnom siromaštvu. Ti su se brojevi povećali u posljednja dva desetljeća, osobito među samohranim roditeljima, djecom i starijim osobama. Reforma sustava socijalne sigurnosti od 2005. godine, posebice uvođenje Hartza IV, značajno je pridonijela tim promjenama, a građanska naknada koja je na snazi ​​od kraja 2022. nudi samo ograničena poboljšanja.

U Njemačkoj sada jedno od petero djece ima povećani rizik od siromaštva, a više od 40 posto jednoroditeljskih kućanstava je u riziku od siromaštva. Posebno je izražena socijalna nejednakost: žene su prezastupljene na niskoplaćenim poslovima, što ne samo da negativno utječe na njihovu trenutnu financijsku situaciju, već i na mirovinska prava. Takozvani “Gender Pension Gap” znači da mnoge starije žene moraju živjeti ispod granice siromaštva.

Rod i rizici od siromaštva

Rodne razlike u distribuciji siromaštva također su središnje pitanje. Mikropopis iz 2023. izvješćuje o riziku od siromaštva od 17,6 posto za žene, u usporedbi s 15,5 posto za muškarce. Tu neravnotežu dodatno pogoršavaju čimbenici kao što su rodni stereotipi, nesigurna zaposlenja i činjenica da su 82 posto samohranih roditelja žene. Corona kriza također je pogoršala postojeće nejednakosti jer je mnogim majkama teže usklađivati ​​posao i obitelj.

Diakonie stoga poziva na rodno ravnopravnu socijalnu politiku kako bi se smanjile te nejednakosti i ponudila bolja podrška pogođenima. Među predloženim mjerama su reforme socijalnog sustava, povećanje naknada i uvođenje univerzalnih osnovnih dječjih doplataka.

Šokantna je stvarnost da je nasilje nad ženama i dalje gorući problem, s alarmantnim podacima da će do 2023. svake tri minute jedna žena biti žrtva obiteljskog nasilja. S obzirom na te probleme, ključno je pružiti financijsku i socijalnu potporu kako bi se stvorili temelji za siguran i dostojanstven život.

Rezultati istraživanja i s njima povezani pozivi na poboljšanja u društvenom sustavu snažan su znak da je prijelomna točka nužna da se prekine krug siromaštva i nasilja i da se održivo poboljša kvaliteta života pogođenih žena i obitelji. Imajući to na umu, ostaje pitanje: Koliko još društvo može stajati po strani dok toliki ljudi pate u nepodnošljivim uvjetima?