Suche
Mein Konto
Rana dijagnoza Parkinsonove bolesti: Revolucionarna studija donosi nove uvide!
Nova studija UNI Med Hamburg baca svjetlo na mitohondrije i Parkinsonovu bolest: mehanizme rane dijagnoze i moguće terapije.
Rana dijagnoza Parkinsonove bolesti: Revolucionarna studija donosi nove uvide!
Aktualna studija koju su proveli prof. dr. Parvana Hajieva i dr. Ankush Borlepawar, oboje rade na Institutu za transnacionalnu medicinu na Sveučilištu u Hamburgu, objavila je nova otkrića o epigenetskoj regulaciji respiratornog lanca mitohondrija u modelima Parkinsonove bolesti. Ovo istraživanje usmjereno je na inhibiciju kompleksa I dišnog lanca, što je dobro poznata značajka Parkinsonove bolesti. Međutim, točan uzrok ove inhibicije ostaje nepoznat, tako da studija igra važnu ulogu u istraživanju bolesti.
Prema rezultatima objavljenim u časopisuGranice u staničnoj i razvojnoj biologijiobjavljeni, inhibicija kompleksa I dovodi do proizvodnje i oslobađanja redoks signala iz mitohondrija. Ovaj signalni sustav govori staničnoj jezgri da su potrebni novi proteini za održavanje netaknutih kompleksa dišnog lanca. Informacije se prenose do stanične jezgre putem nespecifičnih epigenetskih mehanizama širokog djelovanja. Značajan aspekt ove studije je učinkovitost "rezervnog naručivanja": jedan signal može zahtijevati desetke novih proteina paralelno. Ova nadolazeća implementacija novih proteina, kako u vremenu tako iu paralelizmu, prethodno je bila neistražena.
Epigenetske promjene i Parkinsonova bolest
Dodatne perspektive na temu istraživanja Parkinsonove bolesti daju rezultati druge studije koju su proveli dr. O. Windl, prof. dr. A. Giese i prof. dr. G. Höglinger. Ovo istraživanje, koje je provedeno u Njemačkom centru za neurodegenerativne bolesti u Münchenu, usredotočilo se na epigenetske promjene u živčanim stanicama pacijenata s Parkinsonovom bolešću. Glavni cilj bio je poboljšati ranu dijagnozu bolesti prije pojave motoričkih poremećaja i gubitka živčanih stanica.
Da bi se to postiglo, stanične jezgre izolirane su iz ozbiljno zahvaćenih područja mozga, a nukleinske kiseline ispitane su na metilaciju DNA i mikroRNA. Pokazalo se da su određene mikro-RNK prisutne u manjim koncentracijama kod pacijenata s Parkinsonovom bolešću u ranim fazama bolesti. Ove epigenetske promjene mogle bi biti presudne za napredovanje bolesti i mogući su kandidati za ranije dijagnoze, kao i terapijske pristupe.
Povezanost mitofagije i signalnih mehanizama
Još jedan aspekt koji igra ulogu u istraživanju Parkinsonove bolesti je proces mitofagije. Prema istraživanju, to se uglavnom odnosi na ulogu PINK1 (PTEN-induced putative kinase 1) i Parkina, koji imaju ključnu ulogu u pokretanju mitofagije. Nakon gubitka potencijala mitohondrijske membrane, PINK1 postaje aktivan za regrutiranje Parkina u mitohondrije, označavajući tako disfunkcionalne mitohondrije za lizosomsku degradaciju. Profili i interakcije ovih dviju molekula su od velikog interesa.
Ono što je posebno vrijedno pažnje je da se u nedostatku funkcionalnog PINK1 ili Parkina, mitohondrijska signalizacija (MitoDAMPs) nakuplja i tako aktivira upalne signale koji mogu utjecati i na interakcije neurona i glija stanica. Interakcija između PINK1, Parkina i povezanih signalnih mehanizama u središtu je istraživanja Parkinsonove bolesti i može imati odlučujući utjecaj na terapijske pristupe.
Ovi nalazi naglašavaju složenost i višestruku prirodu Parkinsonove bolesti, s epigenetskim mehanizmima, mitohondrijskom signalizacijom i ranom dijagnozom koji su usko povezani. Nastavak istraživanja u tim područjima potencijalno bi mogao otvoriti put novim strategijama liječenja koje bi značajno poboljšale kvalitetu života pacijenata.
Za više detalja: Medicinski fakultet u Hamburgu, PubMed, Fond za Parkinsonovu bolest.