Vrijeme krize za socijaldemokraciju: Kako Europa brani svoje vrijednosti!

Vrijeme krize za socijaldemokraciju: Kako Europa brani svoje vrijednosti!

Socijaldemokracija u Europi suočava se s velikim izazovima, kao što pokazuju nedavni događaji i rasprave. Dana 5. veljače 2025. održana je važna rasprava u sklopu Općeg studija na Pravnom fakultetu Bucerius u kojoj su sudjelovali istaknuti stručnjaci. Sudionici su jasno dali do znanja da su socijaldemokrati pod pritiskom. Izazovi uključuju ne samo gubitak glasova, već i populističko natjecanje s desne i lijeve strane politike, kao i dalekosežne društvene promjene. Cilj? Razvoj prema novom, održivom profilu socijaldemokratskih stranaka u Europi.

Događaj je moderirala Vivien Leue, novinarka koja, između ostalih, radi za Deutschlandfunk. Diskutirali su Pauline Fröhlich, zamjenica direktora think tanka Das Progressive Zentrum i prof. dr. Tarik Abou-Chadi, politolog sa Sveučilišta Oxford. Bio je prisutan i dr. Linus Westheuser, istraživač na Sveučilištu Humboldt u Berlinu i koautor knjige “Trigger Points”. Ova runda ponudila je duboki uvid u trenutnu krizu unutar socijaldemokracije.

Izazovi za demokraciju

Krizna situacija nije izolirana. Prema nalazima CORDIS-a, pandemija COVID-19 imala je značajan utjecaj na demokratska društva. Osim globalne zdravstvene krize, na udaru je i pouzdanost informacija te stabilnost demokratskih institucija. Populistički pokreti i antieuropski osjećaji značajno su porasli u turbulentnom desetljeću, što oblikuje politički diskurs u Europi.

Nedavno je došlo do porasta prosvjeda zbog pitanja kao što su rasizam i ekonomska nejednakost. Tekući učinci financijske krize iz 2008. također pridonose ekonomskim poteškoćama. Ove mjere štednje dovele su ne samo do gospodarske nego i do socijalne krize, što je dodatno narušilo povjerenje u državne institucije. Migracijska kriza iz 2015. dodatno je povećala nezadovoljstvo zbog pravednosti i kulturne integracije.

Tehnološke i društvene promjene

Drugi čimbenik koji predstavlja izazov za demokraciju u Europi su tehnološke promjene, posebice putem društvenih medija. Oni nisu samo promijenili način na koji građani sudjeluju u demokraciji, već su pridonijeli i širenju dezinformacija i lažnih vijesti, potkopavajući temelje liberalne demokracije. Proširenje digitalne infrastrukture smatralo se nužnim za rješavanje ovih izazova.

Kriza izazvana COVID-19 donijela je ograničenja slobode kretanja, slobode okupljanja i prosvjeda te kašnjenja u izbornim procesima. Ali postoje i svijetle točke: programi cijepljenja daju uvid u povratak u normalu, dok paket EU-a za oporavak ima za cilj promicanje zelene i digitalne tranzicije. Ove mjere mogu se smatrati koracima prema revitalizaciji europske demokracije i njezinih temeljnih vrijednosti.

Ipak, jasno je da na vidiku nema lakih rješenja za izazove s kojima se suočava europska demokracija. Odgovori na gospodarske i društvene krizne situacije pogoršane pandemijom uvelike će odrediti tijek liberalne demokracije u 21. stoljeću. Konferencija o budućnosti Europe omogućit će građanima da daju povratne informacije o aktivnostima EU-a. Istraživački projekti podržani od strane EU programa Horizon 2020 i Horizon Europe bave se temama kao što su ekonomska nesigurnost, kulturna i društvena integracija te radikalizacija u Europi.

Ukratko, socijaldemokracija u Europi djeluje u vrijeme dubokih promjena i izazova. Nalazi s rasprave i istraživanja koja su u tijeku pokazuju da je potrebno prestrojavanje kako bismo obranili osnovne vrijednosti demokracije i usmjerili nas prema pozitivnoj budućnosti. Proaktivno rješavanje ovih pitanja bit će ključno za jačanje demokracije u Europi.