Participativno istraživanje: Fokus na budućnost dobrobiti djece i mladih!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Dana 17. lipnja 2025., razgovor za ručak o participativnom istraživanju održat će se na UNI Med Hamburg s prof. dr. Olafom Krausom de Camargom.

Am 17. Juni 2025 findet an der UNI Med Hamburg ein Lunchtalk zur partizipativen Forschung statt, mit Prof. Dr. Olaf Kraus de Camargo.
Dana 17. lipnja 2025., razgovor za ručak o participativnom istraživanju održat će se na UNI Med Hamburg s prof. dr. Olafom Krausom de Camargom.

Participativno istraživanje: Fokus na budućnost dobrobiti djece i mladih!

Dana 17. lipnja 2025. na Fakultetu za umjetnost, zdravstvo i društvene znanosti održan je lunch talk koji se bavio temom *participativno istraživanje*. Gost predavač bio je prof. dr. Olaf Kraus de Camargo iz CanChild centra u Kanadi, koji je bio prisutan i online i na licu mjesta u Arts and Change Campusu. Predavanje je ponudilo međunarodne perspektive i raspravljalo o povezanosti znanosti i svakodnevnog života.

Participativno istraživanje ima za cilj istražiti, razumjeti i promijeniti društvenu stvarnost u partnerstvu. Fokus je na emancipaciji marginaliziranih skupina, socijalnoj pravdi i demokratizaciji. Sudjelovanje društvenih aktera u istraživačkim procesima i njihovo osnaživanje središnji su elementi ove metodologije. Glasno medicinske škole-hamburg.de Ova vrsta istraživanja ima za cilj unaprijediti svakodnevni život obitelji, djece i mladih te uključiti njihove perspektive u proces istraživanja.

Centar CanChild i njegova misija

CanChild Center je međunarodno poznat i ima 78 istraživača iz 10 zemalja koji su objavili ukupno 255 publikacija u 2024. S više od milijun klikova na web stranici i više od 6000 pretplatnika na newsletter, mreža ima za cilj probiti nove temelje u istraživanju dječjeg razvoja diljem svijeta. Jedan aspekt istraživanja Centra CanChild je uključivanje obitelji i djece kao partnera u istraživački proces.

Participativno istraživanje nije samo referenca u općim obrazovnim istraživanjima, već također ima posebnu primjenu u dobrobiti djece i mladih. Ovaj oblik istraživanja mogao bi proširiti perspektive primatelja i stručnjaka te dovesti do diferenciranih rezultata istraživanja.

Radna skupina za dobrobit djece i mladih (AGJ) u svom stajalištu ističe da su participativni istraživački projekti u oblasti dobrobiti djece i mladih do sada bili rijetki, ali postaju sve važniji. Poziva na fleksibilnije uvjete financiranja, stvaranje sigurnih društvenih prostora i promijenjeno razumijevanje znanstvenih uloga kako bi se promicali takvi pristupi. Glasno agj.de Participativno istraživanje moglo bi uključiti perspektive svih uključenih i tako postići kvalitativne rezultate.

Izazovi sudjelovanja

Međutim, provedba participativnog istraživanja također predstavlja izazove. Povećani utrošak vremena, kao i znanstvene i etičke implikacije važni su čimbenici koji se moraju uzeti u obzir pri planiranju takvih projekata. U Njemačkoj su službe za skrb o djeci i mladima dosad oklijevale provoditi takve projekte. AGJ također primjećuje da su povjerenje i društveni okvir ključni za uspjeh.

AGJ naglašava potrebu korištenja participativnog istraživanja kao inovativnog alata za daljnji razvoj dobrobiti djece i mladih. Uspješan primjer toga su projekti „Demokratsko obrazovanje u vrtićima” i „Maloljetne izbjeglice bez pratnje u Brandenburgu”, koji pokazuju kako participativni pristupi mogu dovesti do konkretnih, pozitivnih promjena. Ove inicijative naglašavaju važnost koju perspektive djece i mladih imaju na istraživanje i njegove rezultate.

Razgovor za ručkom 17. lipnja, prema medicinska škola-hamburg.de dokumentirano, dalo je vrijedan doprinos tekućoj raspravi o participativnom istraživanju i dodatno rasvijetlilo vezu između znanstvenih otkrića i stvarnih života djece i mladih.