Participativno istraživanje: Fokus na budućnost dobrobiti djece i mladih!
Dana 17. lipnja 2025., razgovor za ručak o participativnom istraživanju održat će se na UNI Med Hamburg s prof. dr. Olafom Krausom de Camargom.

Participativno istraživanje: Fokus na budućnost dobrobiti djece i mladih!
Dana 17. lipnja 2025. na Fakultetu za umjetnost, zdravstvo i društvene znanosti održan je lunch talk koji se bavio temom *participativno istraživanje*. Gost predavač bio je prof. dr. Olaf Kraus de Camargo iz CanChild centra u Kanadi, koji je bio prisutan i online i na licu mjesta u Arts and Change Campusu. Predavanje je ponudilo međunarodne perspektive i raspravljalo o povezanosti znanosti i svakodnevnog života.
Participativno istraživanje ima za cilj istražiti, razumjeti i promijeniti društvenu stvarnost u partnerstvu. Fokus je na emancipaciji marginaliziranih skupina, socijalnoj pravdi i demokratizaciji. Sudjelovanje društvenih aktera u istraživačkim procesima i njihovo osnaživanje središnji su elementi ove metodologije. Glasno medicinske škole-hamburg.de Ova vrsta istraživanja ima za cilj unaprijediti svakodnevni život obitelji, djece i mladih te uključiti njihove perspektive u proces istraživanja.
Centar CanChild i njegova misija
CanChild Center je međunarodno poznat i ima 78 istraživača iz 10 zemalja koji su objavili ukupno 255 publikacija u 2024. S više od milijun klikova na web stranici i više od 6000 pretplatnika na newsletter, mreža ima za cilj probiti nove temelje u istraživanju dječjeg razvoja diljem svijeta. Jedan aspekt istraživanja Centra CanChild je uključivanje obitelji i djece kao partnera u istraživački proces.
Participativno istraživanje nije samo referenca u općim obrazovnim istraživanjima, već također ima posebnu primjenu u dobrobiti djece i mladih. Ovaj oblik istraživanja mogao bi proširiti perspektive primatelja i stručnjaka te dovesti do diferenciranih rezultata istraživanja.
Radna skupina za dobrobit djece i mladih (AGJ) u svom stajalištu ističe da su participativni istraživački projekti u oblasti dobrobiti djece i mladih do sada bili rijetki, ali postaju sve važniji. Poziva na fleksibilnije uvjete financiranja, stvaranje sigurnih društvenih prostora i promijenjeno razumijevanje znanstvenih uloga kako bi se promicali takvi pristupi. Glasno agj.de Participativno istraživanje moglo bi uključiti perspektive svih uključenih i tako postići kvalitativne rezultate.
Izazovi sudjelovanja
Međutim, provedba participativnog istraživanja također predstavlja izazove. Povećani utrošak vremena, kao i znanstvene i etičke implikacije važni su čimbenici koji se moraju uzeti u obzir pri planiranju takvih projekata. U Njemačkoj su službe za skrb o djeci i mladima dosad oklijevale provoditi takve projekte. AGJ također primjećuje da su povjerenje i društveni okvir ključni za uspjeh.
AGJ naglašava potrebu korištenja participativnog istraživanja kao inovativnog alata za daljnji razvoj dobrobiti djece i mladih. Uspješan primjer toga su projekti „Demokratsko obrazovanje u vrtićima” i „Maloljetne izbjeglice bez pratnje u Brandenburgu”, koji pokazuju kako participativni pristupi mogu dovesti do konkretnih, pozitivnih promjena. Ove inicijative naglašavaju važnost koju perspektive djece i mladih imaju na istraživanje i njegove rezultate.
Razgovor za ručkom 17. lipnja, prema medicinska škola-hamburg.de dokumentirano, dalo je vrijedan doprinos tekućoj raspravi o participativnom istraživanju i dodatno rasvijetlilo vezu između znanstvenih otkrića i stvarnih života djece i mladih.