Studija otkriva: Sport održava mozak u formi i štiti od demencije!

Studija otkriva: Sport održava mozak u formi i štiti od demencije!

Dana 10. srpnja 2025. istraživači s Međunarodne škole menadžmenta (ISM) pod vodstvom prof. dr. Henninga Buddea predstavili su važna nova otkrića o utjecaju tjelesne aktivnosti na aktivnost mozga. Rezultati proizlaze iz studije koja je ispitivala utjecaj intenzivne anaerobne vježbe na elektrokortikalnu aktivnost kod sportaša i nesportaša. Za ovo istraživanje korištena je elektroencefalografija (EEG) za analizu specifičnih kortikalnih područja odgovornih za pozornost i vizualne podražaje.

Studija je naslovljena "Učinak anaerobne vježbe visokog intenziteta na elektrokortikalnu aktivnost kod sportaša i nesportaša" i ističe kratkoročne i dugoročne učinke. Posebno su ispitani moderni petobojci, čiji rezultati pokazuju značajne promjene nakon intenzivnog vježbanja i kod treniranih sportaša i kod nesportaša. Dok su sportaši pokazali trajne prilagodbe svoje moždane aktivnosti, kratkoročni učinci su se također pojavili i kod nesportaša, naglašavajući važnost tjelesne aktivnosti u poboljšanju kognitivnih funkcija. Ova otkrića objavljena su u renomiranom časopisu PLOS Jedan objavljeno.

Kognitivni fitnes i tjelesna aktivnost

Rezultati Buddeove studije koreliraju s drugim istraživanjima koja ispituju utjecaj redovite tjelesne aktivnosti na kognitivni pad i rizik od demencije. Retrospektivna analiza 327 pacijenata u klinici za demenciju otkrila je da su aktivni pojedinci imali znatno bolje rezultate na neuropsihološkim testovima od svojih neaktivnih kolega. Provedena su i elektrofiziološka mjerenja moždane aktivnosti koja su pokazala da aktivni stilovi života pozitivno utječu na kognitivne sposobnosti. Ova bi otkrića mogla biti važna za razvoj novih terapijskih strategija, posebice s obzirom na predviđeni porast demencije za oko 40% do 2030. godine, prema WHO-u.

Glavni čimbenik rizika za demenciju je dob, iako se moraju uzeti u obzir i drugi čimbenici poput tjelesne neaktivnosti i pretilosti. Studija naglašava da se do trećina slučajeva demencije u svijetu može pripisati promjenjivim čimbenicima rizika kao što je tjelesna neaktivnost. Ciljane aktivnosti mogle bi smanjiti rizik od demencije do 45%, što naglašava potrebu za konceptima prevencije i terapije.

Individualne razlike i buduće studije

Unatoč pozitivnim učincima, znanost nastavlja tražiti najučinkovitije sportove i parametre stresa koji mogu podržati neuronsku plastičnost. U brojnim istraživanjima pronađeni su značajni, ali heterogeni rezultati, što ilustrira kompleksnost teme. Mehanizmi neuroplastičnosti izazvane vježbanjem tek su rudimentarno shvaćeni, pa su buduće kliničke studije neophodne. Oni bi trebali pobliže uzeti u obzir individualne razlike u odgovoru na fizičku aktivnost i razviti personalizirane preporuke za trening.

Sveukupno, trenutačni rezultati istraživanja pokazuju da tjelesna aktivnost može značajno utjecati ne samo na tjelesno nego i na kognitivno zdravlje. Svjestan način života ne samo da može poboljšati sportsku izvedbu, već i održivo smanjiti rizik od kognitivnih oštećenja i neurodegenerativnih bolesti. Ovi pristupi temeljeni na znanju korak su u pravom smjeru za rješavanje demografskih promjena i povezanih društvenih izazova.

Rezultati studije naglašavaju potrebu za pojačanim istraživanjem i razvojem prilagođenih programa obuke kako bi se populaciji pomoglo da dugoročno postigne bolju kvalitetu života.