Budućnost Europe: Što Trump 2 znači za transatlantske odnose!

Budućnost Europe: Što Trump 2 znači za transatlantske odnose!

Dana 7. svibnja 2025. u dvorani Helmut Schmidt Pravnog fakulteta Bucerius održan je značajan događaj koji se bavio posljedicama drugog mandata Donalda Trumpa na vlasti za Europsku uniju (EU). U organizaciji Studium generale u suradnji sa ZEIT STIFTUNG BUCERIUS i Hertie School okupili su se stručnjaci kako bi razgovarali o izazovima i prilikama za Europu u ovom složenom geopolitičkom kontekstu. Među diskutantima su bili i Johanna von Eben-Worlée, ugledna obiteljska poduzetnica iz Hamburga, David McAllister, predsjednik Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta i profesor dr. Burkhard Schwenker, cijenjeni savjetnik za menadžment.

Raspravu je vodio dr. Cornelius Adebahr, moderirao i započeo dobrodošlicom profesora dr. Michaela Grünbergera, predsjednika Pravnog fakulteta Bucerius. Konsenzus o pogoršanju transatlantskih odnosa od početka Trumpova drugog mandata bio je jasan. Ipak, postojao je optimističan pogled na buduće mogućnosti za Europu. Eben-Worlée je iznio otrežnjujući zaključak i osvrnuo se na ozbiljne izazove koji su proizašli iz blokiranih maloprodajnih lanaca, carina i pomicanja proizvodnih lokacija.

Transatlantski izazovi

Transatlantski odnos oblikovan je mnogim pitanjima, uključujući opskrbu energijom, gospodarsku politiku i obrambene kapacitete. U tom smislu, i Amerikanci i Europljani pozivaju na oštre mjere. Obje strane slično ocjenjuju ukupnu političku situaciju, ali različite naglaske stavljaju u očekivanja međusobne suradnje. McAllister je opisao protekle tjedne kao "užasne" i upozorio na daljnje smanjenje zajedničkog napretka.

Profesor Schwenker opisao je atlantski most kao "srušen" i jasno dao do znanja da Europa ne bi trebala ostati zaglavljena u teoretskoj analizi, već bi trebala poduzeti akciju. Identificirana područja djelovanja uključuju, posebice, trgovinu, gospodarstvo i obranu. Eben-Worlée također je pozvala na ograničavanje štete uzrokovane carinama i bolju prilagodljivost kroz sporazume o slobodnoj trgovini kako bi se ojačao ekonomski suverenitet EU-a.

Strategije za budućnost

Prijedlozi izneseni tijekom događaja ukazali su na potrebu razvoja vlastite sigurnosne i obrambene industrije u Europi. Profesor Schwenker je naglasio da se to mora učiniti uz odgovarajuća financijska sredstva. Eben-Worlée također je zagovarao integraciju istraživačkih instituta u područje “obrambene tehnologije” i korištenje ekonomskih snaga Njemačke i Europe, posebno u područjima kao što su umjetna inteligencija (AI), automatizacija i istraživanje klime.

Rasprava se također temeljila na analizi aktualnih trgovinskih odnosa i geopolitičkog konteksta, posebice uloge Kine. U izvješću Njemačkog vijeća za vanjske odnose (DGAP), EU se opisuje kao država koja ima jedan od najintegriranijih bilateralnih trgovinskih i investicijskih odnosa u svijetu sa SAD-om. Skupina naglašava da Njemačka i EU nastoje proširiti suradnju sa SAD-om izbjegavajući trgovinske sukobe. Ovo je osobito relevantno jer Bidenova administracija nastavlja slijediti pristupe trgovinske politike pod Trumpom, a rivalstvo s Kinom se pojačava.

Izazovi koji proizlaze iz trenutnih političkih zbivanja zahtijevaju visoku razinu koordinacije i predanosti s obje strane Atlantika. To je jedini način da se osigura dugoročni mir i prosperitet u transatlantskoj regiji. S nadolazećim američkim predsjedničkim izborima 2024. i mogućim daljnjim promjenama u trgovinskoj politici, ključno je da Europa ne samo reagira, već i proaktivno razvije vlastite strategije za učvršćivanje svoje pozicije na globalnoj sceni.

Sve u svemu, rezultati rasprave i podijeljeni uvidi jasno pokazuju da transatlantski odnosi nisu samo središnje pitanje na političkom dnevnom redu, već i ključni čimbenik za gospodarstvo i sigurnost u obje regije.

Daljnje informacije i dubinske analize transatlantskih odnosa mogu se pronaći u izvješćima iz pravni fakultet.de, hss.de i dgap.org.