Suche
Mein Konto
Bioraznolikost u opasnosti: stručnjaci upozoravaju na dramatičan pad!
Profesorica Maria Finckh sa Sveučilišta u Kasselu bit će predsjednica Znanstvenog savjetodavnog odbora za biološku raznolikost do 2028. godine.
Bioraznolikost u opasnosti: stručnjaci upozoravaju na dramatičan pad!
Dana 18. ožujka 2025. ponovno je osnovan Znanstveni savjetodavni odbor za biološku raznolikost i genetske resurse (WBBGR) za razdoblje od 2025. do 2028. U odlučujućim izborima, 18 članova savjetodavnog odbora, na čelu s profesoricom Mariom Finckh sa Sveučilišta u Kasselu, izabrano je za novu predsjednicu. Izbor je odgovor na kontinuirani pad bioraznolikosti, koji već godinama utječe na poljoprivredno zemljište u Europi.
Izazovi vezani uz biološku raznolikost su brojni. Populacije poljskih ptica i leptira s travnjaka navodno su se smanjile za više od 30% od 1990. Ove alarmantne brojke potaknule su Europsku komisiju da 2011. usvoji strategiju bioraznolikosti kako bi zaustavila gubitak bioraznolikosti. Središnja briga WBBGR-a bit će razvoj preporuka u vezi s budućim dizajnom Zajedničke poljoprivredne politike (CAP).
Novi savjetodavni odbor s jasnim ciljevima
Zamjenici predsjednika savjetodavnog odbora su profesorica Jana Zscheischler sa Sveučilišta u Vechti i profesorica Inga Schleip sa Sveučilišta za održivi razvoj. Zajedno, savjetodavni odbor će savjetovati Savezno ministarstvo hrane i poljoprivrede (BMEL), posebno o pitanjima očuvanja i održivog korištenja biološke raznolikosti. Središnji fokus je na genetskim resursima za prehranu, poljoprivredu i šumarstvo.
Preporuke WBBGR-a odnose se na razmatranje bioraznolikosti u sigurnosti hrane, zaštiti okoliša i resursa te prilagodbi klimatskim promjenama. Ključno je potaknuti potrošače na očuvanje i održivo korištenje bioraznolikosti. Ove inicijative su u kontekstu moderne poljoprivredne politike kojoj EU teži.
Uloga zajedničke poljoprivredne politike
CAP 2023.-2027. slijedi moderniziranu strategiju usmjerenu na rezultate i učinak. Reforma je donesena 2. prosinca 2021., a stupila je na snagu 1. siječnja 2023. Cilj ZPP-a je stvoriti održivu budućnost za europske poljoprivrednike, posebice manje farme, uz jačanje bioraznolikosti.
Države članice EU-a razvile su nacionalne strateške planove CAP-a koji su usredotočeni na promicanje potpore dohotku, ruralnog razvoja i tržišnih mjera. Za osiguranje praćenja i evaluacije strateških planova ZPP-a koristit će se zajednički skup pokazatelja.
| Ključne točke ZPP-a 2023.-2027 |
|---|
| Najmanje 25% proračuna za izravna plaćanja mora biti dodijeljeno ecoprogramima. |
| 35% sredstava namijenjeno je zaštiti klime, bioraznolikosti, okoliša i dobrobiti životinja. |
| Projekti i inovativni projekti u okviru 10 milijuna eura i programa Horizon Europe. |
| Predviđena je krizna rezerva od najmanje 450 milijuna eura godišnje. |
CAP je ključan za promicanje održivih poljoprivrednih praksi i očuvanje genetske raznolikosti. Nažalost, usprkos značajnim financijskim sredstvima, smanjenju bioraznolikosti još uvijek nije posvećena potrebna pozornost nakon dosadašnjih mjera. Europski revizorski sud također je utvrdio da formulacija strategije bioraznolikosti i mjera ZPP-a otežava mjerenje napretka.
S obzirom na višestruke izazove, EU naglašava potrebu za revizijom strategije bioraznolikosti do 2030. kako bi se riješio dramatičan gubitak bioraznolikosti. To će također biti podržano novim mjerama na nacionalnoj razini za aktivnije praćenje i postizanje ciljeva Zajedničke poljoprivredne politike.
Samo kroz blisku suradnju između znanosti, politike i poljoprivrede može se održivo riješiti ugrožena bioraznolikost u Europi. S novim izborom WBBGR-a i nadolazećim razvojem konkretnih mjera, otvoren je put za poboljšanu strategiju bioraznolikosti.
Za više informacija posjetite uni-kassel.de, op.europa.eu, kao i poljoprivreda.ec.europa.eu.