Ekstremni vremenski uvjeti i erozija: Njemačka polja u velikoj opasnosti!

Ekstremni vremenski uvjeti i erozija: Njemačka polja u velikoj opasnosti!

Sve ozbiljniji ekstremni vremenski događaji predstavljaju ogromne izazove za poljoprivredu diljem svijeta. Prema studiji Sveučilišta u Kasselu, 27% svjetskih kultiviranih površina svake je godine pogođeno natapanjem; to bi moglo imati duboke učinke na prinose i kvalitetu tla. Prof. dr. Tobias K. D. Weber, jedan od istraživača koji stoji iza ove studije, objašnjava da uobičajeni modeli za simulaciju poljoprivrednih prinosa često ne odražavaju na odgovarajući način učinke privremenih poplava. Ta bi razlika mogla zakomplicirati predviđanje poljoprivrednih prinosa i razvoj učinkovitih strategija prilagodbe, što je posebno zabrinjavajuće u vrijeme kritičnih klimatskih promjena.

Međunarodna studija provedena je u sklopu Projekta usporedbe i poboljšanja poljoprivrednih modela (AgMIP) i ispituje 21 različit model žitarica. Rezultat je alarmantan: samo 24% ispitanih modela realno simulira kretanje vode u tlu, uključujući važne procese kao što je kapilarno podizanje i transport soli. Osim toga, modeli pokazuju ozbiljne nedostatke u uzimanju u obzir ključnih fizičkih i biokemijskih procesa u tlu.

Učinci klimatskih promjena

Klimatske promjene ne samo da povećavaju učestalost ekstremnih vremenskih događaja, već imaju i izravan utjecaj na sigurnost hrane. Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) izvješćuje da je globalno zatopljenje odgovorno za brz porast ekstremnih vremenskih događaja. Primjeri kao što su razorne obilne kiše u Njemačkoj u srpnju 2021., koje su odnijele više od 180 života i uništile brojne izvore života, ilustriraju hitnost rješavanja već vrlo vidljivih posljedica klimatskih promjena.

U tom je kontekstu poljoprivreda u Njemačkoj ozbiljno pogođena. Procjenjuje se da je 60% njemačkog obradivog zemljišta ugroženo zbog ekstremnih vremenskih uvjeta. Sve nepredvidljivije padaline dovode do ozbiljnih problema kao što je erozija tla, pri čemu se godišnje gubi 15-20% tla. Obilne kiše u kombinaciji sa sušnim razdobljima prouzročile su poljoprivrednoj industriji štetu od 3,2 milijarde eura u razdoblju od 2018. do 2019. godine, što ilustrira potrebu za djelovanjem.

Potrebne mjere za povećanje otpornosti

Analiza poljoprivrednih modela pokazuje da su mnogi važni procesi neadekvatno zastupljeni, što u konačnici otežava pouzdana predviđanja. Već je danas jasno: bez poboljšanog znanja i temelja modeliranja, ne mogu se isključiti sustavne pogrešne procjene posljedica povezanih s klimom za poljoprivredu. Studija stoga poziva na interdisciplinarne pristupe koji spajaju hidrologiju, znanost o tlu, fiziologiju biljaka i klimatska istraživanja. Globalna mreža za praćenje vodostaja i dinamike vlažnosti tla mogla bi poslužiti kao osnova za bolje modeliranje.

Moderne tehnologije, kao što su daljinska detekcija i strojno učenje, mogle bi pomoći u prevladavanju mnogih nedostataka postojećih modela. Samo jasnim i preciznim prikazom klimatskih izazova moguće je povećati otpornost poljoprivrede i istovremeno promicati bioraznolikost. Trenutna visoka uporaba gnojiva i pesticida ne samo da predstavlja značajnu prijetnju kvaliteti tla, već i bioraznolikosti. Hitno je potrebno transformirati poljoprivredne prakse kako bi se osiguralo zdravlje tla kao osnove za proizvodnju hrane i zaštitili ekosustavi.

Budućnost poljoprivrede ne ovisi samo o tehnološkim inovacijama, već i o dubokom razumijevanju prirodnih odnosa, od kemije tla do fizioloških odgovora biljaka na nedostatak vode. Samo promatranjem ovih čimbenika na integrativan način može se izbjeći nadolazeća kriza u globalnoj proizvodnji hrane i uspješno prevladati izazovi koje postavljaju klimatske promjene.