Nova studija otkriva ključnu ulogu slabih elemenata u razvoju jezika!

Nova studija otkriva ključnu ulogu slabih elemenata u razvoju jezika!

31. ožujka 2025. Sveučilište u Marburgu najavilo je osnivanje nove istraživačke grupe koja će se usredotočiti na slabe elemente u razvoju jezika. Ova grupa, koju vodi prof. dr. Ulrike Domahs, nosi naziv "Slabi elementi u fonologiji: razvoj, obrada i modalnost", a podržava je Njemačka istraživačka zaklada (DFG) s ukupno oko 4,1 milijuna eura u razdoblju od četiri godine. Glavni cilj ove istraživačke inicijative je bolje razumjeti funkcije slabih jedinica u razvoju i obradi jezika kako bi se unaprijedilo istraživanje usvajanja jezika.

Početna pilot studija unutar skupine pokazala je da mala djeca imaju poteškoća s ispravnim izvođenjem nenaglašenih slogova na kraju riječi. Ove poteškoće mogu imati negativan utjecaj na cjelokupno usvajanje jezika. Središnji element istraživanja je prozodija, koja opisuje međuigru tempa, melodije i ritma u jeziku. Zanimljivo je da slabi slogovi često nose gramatičke informacije, poput oblika jednine i množine.

Istraživačka pitanja i interdisciplinarni pristupi

Istraživačka skupina istražuje niz pitanja, uključujući stjecanje slabih elemenata pod različitim uvjetima i njihov povijesni razvoj. Fokus je također na neuralnim procesima koji se javljaju prilikom razumijevanja ovih elemenata. Osim toga, detaljno se analizira uloga slabih elemenata u metru i njihov utjecaj na obradu gramatičkih informacija. Ovo istraživanje provodi se u bliskoj suradnji s institucijama kao što su Sveučilište u Erfurtu, Sveučilište u Mannheimu, Sveučilište Goethe u Frankfurtu i druge.

Različiti neurokognitivni pristupi koriste se kao podrška ciljevima istraživanja. Prema izvješćima Društva Max Planck, trenutno je istraživanje usmjereno na razvoj neurokognitivnog modela koji opisuje slušno razumijevanje govora kod odraslih. Ispituju se razlike u procesuiranju sintaktičkih, semantičkih i leksičkih procesa koji su lokalizirani u zasebnim mrežama lijeve hemisfere velikog mozga. Prozodijski procesi se, s druge strane, odvijaju u područjima desne hemisfere. Takvi bi nalazi mogli proširiti cjelokupno razumijevanje hijerarhijskih sustava obrade jezika.

Klinička lingvistika i govorne patologije

Još jedan aspekt aktualnih istraživanja bavi se kliničkom lingvistikom. Ovdje istražujemo kako neuralni mehanizmi mogu otkriti oštećen govor kod djece i odraslih. Analizom takvih obrazaca mogu se razviti novi dijagnostički i terapijski pristupi. U logopedskom centru KLing usko su povezane istraživanja i klinička praksa kako bi nalazi iz logopedske patologije bili upotrebljivi za obradu govora.

Osim toga, individualni procesi jezičnog razvoja ispituju se u istraživanju usvajanja jezika. To se radi uzimajući u obzir dob i analizom dugoročne i kratkoročne dijakronije. Različite metode, kao što su proizvodni podaci i EEG studije, omogućuju istraživanje obrazaca usvajanja kod jednojezične i dvojezične djece i ispitivanje sposobnosti učenja osnovnih jezičnih kategorija.

Najavljena istraživačka grupa na Sveučilištu u Marburgu, zajedno s tekućim projektima društva Max Planck i pristupima kliničke lingvistike, predstavlja značajan korak prema boljem razumijevanju složenih veza između jezika, mozga i njihova razvoja. Rezultati ovog istraživanja mogli bi pridonijeti ne samo teoretskom razvoju lingvistike, već i praktično nadahnuće za jezičnu didaktiku.