Sestrinska kriza: Hitno treba nešto za bolje uvjete rada!

Sestrinska kriza: Hitno treba nešto za bolje uvjete rada!

U Njemačkoj su izazovi u sektoru skrbi ozbiljni i neprestano rastu kako raste broj ljudi kojima je potrebna skrb. Glasno Deutschlandfunk Broj osoba kojima je potrebna skrb od 2017. u prosjeku se godišnje povećao za 326.000 ljudi, a lani je porast iznosio 361.000. Predviđanja pokazuju da će oko šest milijuna ljudi ovisiti o skrbi do 2040. godine. To predstavlja ogroman teret postojećem sustavu.

U kontekstu nedostatka medicinskih sestara koji postoji već godinama, bitna mjera za poboljšanje situacije je optimizacija radnih uvjeta za medicinsko osoblje. Objavljena je studija Wolfganga Schroedera i Saare Inkinen koja analizira nedostatak nacionalne organizacije i učinkovitog zastupanja interesa zaposlenika u gerijatrijskoj skrbi. Vaše izvješće, podržano od Sveučilište u Kasselu, pokazuje da su medicinske sestre često neorganizirane, što dovodi do slabog zagovaranja i "začaranog kruga prekinutog zagovaranja".

Strukturirana zdravstvena njega

Stručnjaci poput Bettine Rödig, pedijatrijske sestre i članice radničkog vijeća, pozivaju na više samopouzdanja među medicinskim sestrama i poboljšanje njihovih radnih uvjeta. Glasno Zaklada Böckler Nedostatak kvalificiranih radnika u sestrinstvu može se opisati kao akutan, a mnogi kvalificirani radnici napuštaju radnu snagu zbog neadekvatnih radnih uvjeta. Alarmantan znak je anketa koja pokazuje da je 94% Nijemaca za bolje plaće i uvjete rada u zdravstvenom sektoru.

Identificirane probleme pogoršavaju i sustavi financiranja bolnica. Dok ministar zdravstva Karl Lauterbach radi na reformi koja će smanjiti paušalne stope po slučaju, stvarnost pokazuje da u njemačkim bolnicama nedostaje više od 100.000 radnih mjesta s punim radnim vremenom. To znači da će u nekim regijama do 2040. biti potrebno više od 191 000 dodatnog medicinskog osoblja.

Političke inicijative i rješenja

Politički odgovor na rastuću potrebu za skrbi je složen. Unija i SPD planiraju sveobuhvatnu "veliku reformu skrbi", dok savezna ministrica obitelji Karin Prien želi uvesti "dodatak za skrb" za brižne rođake. Ove mjere imaju za cilj poboljšati životnu situaciju medicinskog osoblja i smanjiti rizik od siromaštva među srodnicima koji skrbe.

Osim toga, digitalizacija u sektoru skrbi vidi se kao potencijalno rješenje. Inovativni pristupi kao što su pametni popluni i korištenje društvenih robota, na primjer "Willi", koji se testira, mogli bi pomoći u smanjenju opterećenja medicinskog osoblja. Ipak, jasno je da se političke akcije moraju provoditi brže i ciljanije kako bi se učinkovito riješio akutni nedostatak osoblja i povezani izazovi.

Kako bi se situacija poboljšala na održiv način, potrebna je snažna predanost partnera u kolektivnom pregovaranju, kao i snažnija intervencija vlade, kao u studiji Sveučilište u Kasselu izranja. Samo ciljanim mjerama mogu se održivo poboljšati uvjeti rada medicinskog osoblja i zadovoljiti rastuće potrebe u narednim godinama.