Znanost i demokracija: dijalog za otpornije društvo!

Znanost i demokracija: dijalog za otpornije društvo!

Dana 10. lipnja 2025. u Gießhausu Sveučilišta u Kasselu održan je uvodni događaj nove serije rasprava u organizaciji Ministarstva znanosti i istraživanja, umjetnosti i kulture (HMWK). Ova inicijativa ima za cilj približiti znanost i političko odlučivanje građanima te zajednički razviti perspektive za otpornu demokraciju. Događaj je bio pod nazivom “Otporna demokracija kroz sudjelovanje – kakve perspektive nudi znanost” i ponudio je prostor za dijalog između različitih društvenih aktera.

Sudionici ovog važnog događaja bili su, između ostalih, ministar znanosti Timon Gremmels, predsjednica Sveučilišta prof. dr. Ute Clement i moderator prof. dr. Felix Welti. U svom uvodnom govoru ministar Gremmels istaknuo je hitnost dijaloga između znanosti, politike i društva. Raspravljalo se o središnjim pitanjima, poput toga kako se može promicati sudjelovanje u političkim procesima i kako se istraživačke perspektive mogu prenijeti u društvo. Gremmels je zauzeo jasan stav protiv povijesnog revizionizma i antisemitizma.

odgovornost znanosti

Prof. dr. Ute Clement istaknula je ključnu ulogu sveučilišta. Izjavila je: "Demokracija treba znanost. Znanost treba demokraciju." Ova izjava jasno pokazuje da se funkcionalna demokracija temelji na čvrstoj znanstvenoj osnovi i, zauzvrat, znanost treba demokratsko okruženje kako bi učinkovito doprinijela svojim nalazima.

Prof. dr. Felix Welti, koji je moderirao događaj, naglasio je važnost ravnopravnog i inkluzivnog uključivanja u demokratske procese. Predstavljeni su različiti projekti o demokraciji, rodnim studijama, inkluziji, raznolikosti i održivosti kako bi se teme osvijetlile iz različitih društvenih perspektiva. Promicanje demokracije nije se promatralo samo iz akademske perspektive, već iu područjima kao što su škole, tvrtke, sport i ruralna područja.

Veliki izazovi

Serija rasprava dio je programa “Jačanje istraživanja demokracije u Hessenu”. Cilj je povećati otpornost demokracije na ekstremizam i polarizaciju te promicati društvenu koheziju. S obzirom na sve veći utjecaj političkih i ekonomskih procjena na znanost, Robert Merton je još 1938. upozorio da je neovisnost znanosti ugrožena ako se njezini rezultati ocjenjuju samo prema kvantitativnim parametrima. Ovo upozorenje danas je aktualnije nego ikad.

U promjenjivoj društvenoj klimi znanost ne samo da daje rezultate, već se suočava i sa sve većim izazovima u pogledu svoje uloge i utjecaja. Korona pandemija je primjerno pokazala koliko je važan dijalog znanosti i društva. Znanstvenici i institucije poput Leopoldine pozvani su da podrže politiku i društvo znanstveno utemeljenim savjetima.

Promicanje demokracije u znanosti

Pogledi i pristupi demokratizaciji znanosti postaju sve važniji. Günter Stock, predsjednik Unije njemačkih znanstvenih akademija, izrazio je zabrinutost da bi nereflektirani utjecaj javnih skupina na rezultate istraživanja mogao naštetiti znanosti. U tom kontekstu ističe se i potreba za autonomnom znanošću koja je bitna za temeljne istraživačke projekte.

Demokratska i pluralistički orijentirana znanost nužna je kako bi se adekvatno odgovorilo na globalne izazove. Inicijative kao što je “Civil Society Platform ResearchWende” zagovaraju održive istraživačke pristupe i pokazuju koliko je uključivanje civilnog društva u istraživački proces postalo važno. Koncepti kao što su "ko-dizajn" i "ko-produkcija" otvaraju nove mogućnosti za zajedničku proizvodnju znanja.

Pozitivan razvoj u raspravi o ovim konceptima u međunarodnim istraživačkim programima daje nadu da Njemačka može iskoristiti svoje znanstvene akademije kako bi dala poticaj ovim raspravama. Sve u svemu, događaj u Kasselu pokazuje koliko je dijalog između znanosti, politike i društva ključan za jačanje demokracije. Izazovi su veliki, ali bliska suradnja mogla bi biti ključ otporne demokracije.

Dodatne informacije možete pronaći na web stranici Sveučilište u Kasselu, Istraživanje i nastava i Science.de.