Promjena kulture sjećanja: pitanja o prošlosti i budućnosti u Osnabrücku

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

9. ožujka 2025. Philosophical Café na Sveučilištu u Osnabrücku raspravljat će o važnosti kulture sjećanja u Njemačkoj. Ulaz slobodan!

Am 9. März 2025 diskutiert das Philosophische Café an der Uni Osnabrück über die Bedeutung der Erinnerungskultur in Deutschland. Eintritt frei!
9. ožujka 2025. Philosophical Café na Sveučilištu u Osnabrücku raspravljat će o važnosti kulture sjećanja u Njemačkoj. Ulaz slobodan!

Promjena kulture sjećanja: pitanja o prošlosti i budućnosti u Osnabrücku

U nedjelju, 9. ožujka 2025. Philosophical Café vas poziva na događaj u Blue Note Café u Osnabrücku. Doručak je organiziran u 10 sati, nakon čega slijedi sama rasprava koja počinje u 11.30 sati. U ovom krugu raspravljat će se o važnoj temi kulture sjećanja u Njemačkoj. Ulaz je besplatan; prethodna prijava nije potrebna. Pod vodstvom prof. dr. For Arnima Regenbogena sa Sveučilišta u Osnabrücku, događaj će postaviti neka duboka pitanja:

  • Benötigen wir Rückblicke auf private und öffentliche Lebensumstände?
  • Welche Rolle spielen Rituale, Texte, Bilder sowie Denk- und Mahnmäler?
  • Wie gestalten wir die Erinnerungskultur heute?
  • Welche Bedeutung hat das Nichtvergessen für das Weiterleben unserer Gesellschaft?

Te su teme aktualnije nego ikad, posebice s obzirom na promjenjivu vremensku distancu prema događajima nacionalsocijalizma. U Njemačkoj je 27. siječnja, godišnjica oslobađanja koncentracijskog logora Auschwitz, međunarodno ustanovljen kao dan sjećanja na žrtve holokausta. Ovaj dan obilježava se u spomen na sustavno istrebljenje šest milijuna europskih Židova i drugih skupina žrtava poput Sinta, Roma, homoseksualaca i osoba s invaliditetom koje je progonio nacistički režim DW prijavio.

Kultura sjećanja kao središnji izazov

Sjećanje na nacističke zločine ostaje središnji izazov za njemačko društvo. Brojni spomenici, uključujući Spomenik ubijenim Židovima Europe i Spomenik progonjenim Sintima i Romima, služe ne samo kao mjesta sjećanja, već i kao platforme za obrazovanje i inspiraciju. Potreba za rješavanjem povijesti i suočavanjem s negativnim društvenim trendovima smatra se središnjom za sprječavanje budućih ponavljanja, kao što su bpb dokumentirano.

Rasprava o ovim temama također je vrlo aktualna jer je povećana društvena prihvaćenost ekstremno desničarskih i desnopopulističkih mišljenja, što dodatno otežava raspravu o kulturi sjećanja. Antisemitski incidenti su se povećali u Njemačkoj, posebno nakon Hamasovog terorističkog napada na Izrael u listopadu 2023. Politički akteri, poput Jensa Christiana Wagnera iz Memorijala u Buchenwaldu, stoga su pod sve većim pritiskom desničarskih ekstremističkih skupina koje su neprijateljski raspoložene prema sjećanju na holokaust, poput DW ističe.

Sjećanje i odgovornost

Nužno suočavanje s njemačkom opterećenom poviješću vidljivo je iu školama. Učenici uče o nacionalsocijalizmu na satovima povijesti i posjećuju spomen mjesta. Ova profesionalna i društvena odgovornost postat će još važnija u budućnosti kako bi se kultura sjećanja oblikovala ne samo emocionalno, već i racionalno i utemeljeno na činjenicama. Ključno je da sjećanje na žrtve nacionalsocijalizma i obrazovanje o ljudskim pravima ostane živo i dostupno svim generacijama.

Za Filozofski café nedjeljom stvara se okvir u kojem i odgovorni i oni koji sudjeluju u raspravi mogu prijeći s promišljanja prošlosti na preuzimanje odgovornosti za budućnost. Kako bi se promovirala razmjena, postoji kontakt s prof. dr. Arnimom Regenbogenom sa Sveučilišta u Osnabrücku, čijoj e-mail adresi možete pristupiti putem najave događaja.