Istraživanje otkriva: Kako se naše stanice samouništenjem bore protiv virusa!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Međunarodna studija UNI Med Hannover otkriva kako ljudske stanice reagiraju na napade virusa i opisuje nove terapijske pristupe.

Die internationale Studie von UNI Med Hannover enthüllt, wie menschliche Zellen auf Virusangriffe reagieren und beschreibt neue therapeutische Ansätze.
Međunarodna studija UNI Med Hannover otkriva kako ljudske stanice reagiraju na napade virusa i opisuje nove terapijske pristupe.

Istraživanje otkriva: Kako se naše stanice samouništenjem bore protiv virusa!

Međunarodna studija ispituje kako ljudske stanice reagiraju na virusne napade. Istraživanja pokazuju da virusi poput herpes simplex virusa 1 i virusa gripe blokiraju završetak transkripcije. To dovodi do stvaranja neprirodno dugih RNA molekula koje se ne mogu prevesti u proteine ​​i potiskuju antivirusnu obranu. Ovo otkriće moglo bi omogućiti dalekosežne terapijske strategije za jačanje imunološkog sustava i liječenje bolesti poput raka.

Istraživački tim uključen u ovu studiju dolazi iz raznih gradova, uključujući Philadelphiju, Charlestown, Chengdu i Hannover. Ova je suradnja bila ključna u unapređenju našeg razumijevanja virusnih infekcija i njihovih učinaka na naše stanice.

Mehanizmi obrane od virusa

Pretjerano dugačke molekule RNA koje se stvaraju u stanicama tvore takozvane lijeve dvostruke niti (Z-RNA). Njih prepoznaje protein ZBP1. Z-RNA nastaju u područjima genoma koja potječu od prethodnih virusnih infekcija. Evolucija je omogućila da se ova virusna sabotaža pretvori u učinkovitu obrambenu strategiju.

Kada stanice otkriju takve poremećaje, one prepoznaju signal za uzbunu i aktiviraju program samouništenja. Ovaj program, koji uključuje takozvanu reguliranu staničnu smrt, ključan je za zaustavljanje replikacije virusa. ZBP1 igra središnju ulogu jer prepoznaje i Z-DNA i Z-RNA i inducira različite oblike stanične smrti kao što su apoptoza i piroptoza.

Važnost izvan virusnih infekcija

Međutim, važnost ovih otkrića nadilazi borbu protiv virusa. Oni također nude nove perspektive za liječenje autoimunih bolesti i poboljšanje cjepiva i imunoterapije raka. Aktivaciju ZBP1 također mogu potaknuti različiti virusi kao što su MCMV, HSV-1 i virusi influence A (IAV), što otvara daljnje mogućnosti proučavanja imunoloških odgovora.

U sklopu DFG postdiplomske škole ACME, istraživanje ovih mehanizama nastavit će se do travnja 2026. godine. Istražuje se u kojoj mjeri ZBP1 utječe na imunološki senzor i imunološki odgovor kod virusnih infekcija te kakav utjecaj ima na razvoj upale.

Koordinacija između urođenih i adaptivnih imunoloških odgovora ključna je za učinkovitu kontrolu patogena. Urođeni imunitet intervenira u ranim fazama infekcije, dok se adaptivni odgovor aktivira kada je urođeni imunitet nedovoljan. Urođene limfne stanice (ILC) također su od velike važnosti u ovom procesu jer brzo reagiraju na patogene i u interakciji s T i B stanicama kontroliraju imunološki odgovor.

Ovi uvidi u imunološki odgovor ključni su za borbu protiv akutnih i kroničnih infekcija. Održavanje imunološkog pamćenja također igra središnju ulogu u pružanju dugoročne zaštite od ponavljajućih patogena.