Najranije cvjetnice: Senzacionalno otkriće iz Portugala!

Najranije cvjetnice: Senzacionalno otkriće iz Portugala!

Međunarodni tim znanstvenika sastavljen od istraživača iz Sveučilište Leibniz u Hannoveru i Rheinische Friedrich-Wilhelms-Universität Bonn, stekla je nova saznanja o razvoju cvjetnica (angiospermi). Istraživanje precizira najraniji poznati izgled ovih biljaka i baca svjetlo na povijest evolucije na Zemlji.

Prethodne teorije su revidirane kako bi pokazale da su eudikoti, glavna skupina unutar kritosjemenjača, postojali ne samo prije oko 121 milijun godina, već najmanje dva milijuna godina ranije. Ove informacije potvrđuju analize fosila i peludi koji su precizno datirani na prije 123 milijuna godina.

Projekt i njegov napredak

Projekt “Palinološka istraživanja najranije faze evolucije angiospermi” pokrenut je u listopadu 2020. godine i financiran je s 255.000 eura. Traje do ožujka 2025. Istraživači su uspjeli otkriti najstariji pelud dikotilnih cvjetnica u kamenim formacijama iz Portugala. Analiza je provedena u obalnim morskim naslagama luzitanskog bazena, bacajući svjetlo na geografsku distribuciju i evoluciju angiospermi.

Točni datumi za određivanje starosti fosilnog polena određeni su kombinacijom analiza izotopa stroncija i biostratigrafskih podataka. To je omogućilo precizno otkrivanje prve pojave eudikota.

Struktura polena i evolucijski značaj

Pelud eudikota karakterizira njegova trikolpatna struktura – što znači da ima tri mala utora u vanjskoj ljusci, što pogađa 72% živih vrsta kritosjemenjača. Ova je struktura ključna za klasifikaciju i razumijevanje evolucije među cvjetnicama. Nasuprot tome, jednosupnice i druge bazalne dikote imaju uzorke peludi jednosupnica.

Sami eudikoti su monofiletska skupina i pokazuju značajne razlike u morfologiji cvijeta. U velikom klasu jezgrenih eudikota, cvjetne su konstrukcije više stereotipne i često pokazuju osebujnu strukturu koja se razlikuje od bazalnih eudikota. To uključuje strukturu za proizvodnju nektara koja je neophodna za oprašivanje.

Regionalna pojava i pitanja daljnjih istraživanja

Zemljopisni položaj luzitanskog bazena sugerira da su rane kritosjemenjače možda bile rasprostranjene prvenstveno u srednjim geografskim širinama. Međutim, ostaje nejasno u kakvim su točno uvjetima te biljke nastale i kakav su utjecaj na njihov razvoj imali tektonski procesi ploča i klimatske promjene.

Ukratko, rezultati, objavljeni u Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America (PNAS), nude nove perspektive o podrijetlu i evoluciji cvjetnica i proširuju naše znanje o evoluciji biljaka na Zemlji. Ovaj značajan napredak u palinologiji pokazuje dinamičnu međuodnos između istraživanja, tehnologije i povijesti našeg planeta.