Klimatske promjene u šumi: Koje vrste drveća preživljavaju sušu?

Klimatske promjene u šumi: Koje vrste drveća preživljavaju sušu?

Kako se klimatske promjene nastavljaju, istraživanje apsorpcije i dostupnosti vode ključno je za budućnost naših šuma. Aktualna studija od strane Sveučilište u Göttingenu pruža informacije o dubini upijanja vode vrsta drveća kao što su smreka, europska bukva i duglazija. Cilj je saznati koje vrste drveća treba promovirati tijekom dužih sušnih razdoblja.

Rezultati ovog opsežnog istraživanja pokazuju da bukva i duglazija imaju pristup vodi iz dubljih slojeva tla, dok je smreka pod većim stresom u kritičnim sušnim fazama jer je ovisna o vodi iz gornjih slojeva tla. Ova saznanja su posebno relevantna, pogotovo jer mješovite sastojine utječu na upijanje vode. U smjesama s crnogoricom bukva upija više vode iz dubljih slojeva nego u čistim sastojinama.

Utjecaj vrsta drveća i mješovitih sastojina

Istraživački tim Sveučilišta Göttingen analizirao je stabilne izotope kako bi razlikovao izvore vode i procijenio različite vrste drveća pod usporedivim uvjetima. Mjerenja su obavljena na četiri lokacije u Donjoj Saskoj. Oni pokazuju da su utjecaj vrste drveća, mješavina vrsta drveća i uvjeti tla ključni za upijanje vode. Posebno je kritična činjenica da smrekove sastojine brže stradaju u nedostatku vode, pa se prelazak na druge vrste drveća, poput duglazije, ne čini optimalnim rješenjem.

Pozitivne reakcije bukve na susjede u mješovitim sastojinama jasno pokazuju da njihove sinergije mogu dovesti do boljeg pristupa vodi. Nasuprot tome, mješavina s bukvom utječe na vodoupojnost smreke. Iako se bukva i duglazija smatraju kompatibilnom kombinacijom, obje vrste drveća također bi mogle imati poteškoća u ekstremnoj suši.

Prilagodba klimi u uzgoju šuma

The Federalni zavod za geoznanosti i prirodne resurse (BGR) i Institut za istraživanje šuma sjeverozapadne Njemačke (NW-FVA) istražuju učinke vrsta otpornih na sušu kao što su duglazija i hrast hrast na ravnotežu vode u tlu u sklopu projekta „KLIBW-GW”. Projekt, koji financiraju BMEL i BMUV i traje do studenog 2024., ima za cilj zabilježiti stopu punjenja podzemnih voda ispod vrsta drveća kao što su duglazija, crveni hrast i smreka.

Obnavljanje podzemnih voda posebno je važna usluga ekosustava koju pružaju šume. Trenutačni klimatski uvjeti dovode do pada ovih stopa prihrane, što zahtijeva nove pristupe šumarstvu. Listopadno drveće poput crvenog hrasta ima potencijal povećati obnavljanje podzemne vode, dok bi duglazija mogla dovesti do manjih količina procjeđivanja.

Modeliranje vodne bilance

Za sveobuhvatnu analizu bilance vode u Bavarskoj se koriste modeli ravnoteže vode temeljeni na fizikalnim zakonima. Ovi modeli, kao što je LWFBrook90, integriraju svojstva tla i lokacije s meteorološkim mjerenjima kako bi se omogućilo predstavljanje ravnoteže vode specifično za lokaciju. Ova je preciznost ključna za uzimanje u obzir različite potrošnje vode glavnih vrsta drveća.

Ovi modeli sveobuhvatno prikazuju potrebe za vodom vrsta drveća poput smreke, bora, bukve i hrasta, kao i mješovitih sastojina. Podaci se obrađuju u geografskim informacijskim sustavima (GIS) kako bi šumarskim praktičarima jasno prezentirali informacije relevantne za donošenje odluka.

Izazov koji postavljaju klimatske promjene zahtijeva nove strategije uzgoja šuma kako bi se osigurala vitalnost šuma i njihov doprinos opskrbi vodom kroz učinkovito upravljanje tlom. Oba istraživačka pristupa nude dragocjene uvide u prilagodbu šuma promjenjivim klimatskim uvjetima i njihov utjecaj na vodnu bilancu.