Mješovite šume na kušnji: životinjske vrste imaju koristi od raznolikosti!
Sveučilište u Göttingenu istražuje kako mješovite šume promiču bioraznolikost vjeverica i puha - novi uvidi u biološku raznolikost.

Mješovite šume na kušnji: životinjske vrste imaju koristi od raznolikosti!
Suživot životinjskih vrsta u europskim šumama središnja je tema aktualnih istraživanja. Nakon istrage o Istraživački timovi sa Sveučilišta u Göttingenu pokazuje da mješovite šume s listopadnim i crnogoričnim drvećem značajno poboljšavaju životne uvjete za različite životinjske vrste. Naime, studija pokazuje da u mješovitim šumama mogu koegzistirati vjeverice, koje preferiraju crnogorične šume, i puhovi, koji su češći u bukovim šumama. To ukazuje na povećanu biološku raznolikost.
Kao dio ove studije, objavljene u *European Journal of Wildlife Research*, 80 kamera postavljeno je u sjevernoj Njemačkoj za promatranje životinjskog svijeta tijekom razdoblja od sedam mjeseci. Kamere su zabilježile 468 viđenja vjeverica i 446 puhova, podupirući interakciju ovih vrsta u mješovitim šumama. Istraživači naglašavaju da promicanje takvih mješovitih šuma šumarskom praksom ima pozitivan učinak na lokalnu faunu.
Šume kao skladišta ugljika
Sveobuhvatno razumijevanje šumskih ekosustava također je omogućeno rezultatima studije koju je proveo TU Dresden koji je ispitivao vezu između raznolikosti vrsta drveća i produktivnosti šuma. Analiza pokazuje da mješovite sastojine brže rastu i vežu više CO2. Postavljen je eksperiment mjerenja raznolikosti drveća u kojem je 80 ploha zasađeno autohtonim vrstama drveća kako bi se izmjerila strukturna složenost i njezin utjecaj na rast drveća.
Studija je utvrdila da nije samo raznolikost vrsta, već i strukturna složenost ključna za produktivnost šuma. Strukturno složene zajednice rasle su gotovo dvostruko brže od jednostavno strukturiranih populacija. Ovi nalazi su vrlo relevantni za buduće projekte pošumljavanja, posebno u kontekstu klimatskih promjena. Stabla ne djeluju samo kao skladišta ugljika, već također doprinose stabilnosti šuma.
Mješovite šume kao odgovor na klimatske promjene
Na situaciju u Njemačkoj također utječu nalazi Karlsruhe Institute of Technology (KIT) razjašnjeno. U regijama kao što je Schwarzwald, jele i smreke već čine 80% populacije drveća, što ih čini osjetljivima na ekstremne događaje povezane s klimom. Stručnjaci predlažu pretvaranje čistih sastojina u mješovite kako bi se povećala otpornost šume.
U istraživanju 20 šumarskih i turističkih stručnjaka, većina je potvrdila prednosti mješovitih šuma u smislu bioraznolikosti i dugoročne opstojnosti. Mješovite šume ne samo da nude veliku genetsku raznolikost, već su i bolje podložne klimatskim promjenama.
Sveobuhvatni nalazi ovih studija pokazuju da su mješovite šume ekološki i ekonomski korisne. Međutim, u budućim procesima donošenja odluka mora se voditi računa o tome da se uzmu u obzir čimbenici lokacije i interesi svih uključenih.