Revolucionarno istraživanje: Kako mirisi utječu na naše ponašanje!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Dr. Thomas Frank sa Sveučilišta Göttingen dobit će 360.000 eura za istraživanje moždanih mehanizama percepcije mirisa.

Dr. Thomas Frank von der Uni Göttingen erhält 360.000 Euro für die Erforschung der Gehirnmechanismen der Geruchswahrnehmung.
Dr. Thomas Frank sa Sveučilišta Göttingen dobit će 360.000 eura za istraživanje moždanih mehanizama percepcije mirisa.

Revolucionarno istraživanje: Kako mirisi utječu na naše ponašanje!

Dr. Thomas Frank, neuroznanstvenik sa Sveučilišta u Göttingenu, danas je dobio značajna sredstva za projekt od Zaklade Schram. Ova financijska potpora od 360.000 eura tijekom tri godine omogućit će mu da unaprijedi istraživanje o "Staničnim mehanizmima i moždanim krugovima kemosenzornog kodiranja valencije". Cilj projekta je istražiti utjecaj mirisa na ponašanje i emocionalnu evaluaciju mirisa u mozgu. Dr. Frank naglašava da je od velike važnosti razumijevanje mehanizama procjene ugodnih i neugodnih mirisa.

Središnja briga je oštećenje percepcije mirisa, na primjer kod poremećaja kao što je parozmija. Ova bolest može znatno smanjiti kvalitetu života i narušiti upozoravajuću funkciju osjeta mirisa. Korištenjem zebrice kao modela organizma, dobit će se novi uvidi u procesiranje mirisa u mozgu. Dugoročni cilj istraživanja je poboljšati liječenje takvih poremećaja.

Financiranje istraživanja i institucije

Zaklada Schram podupire znanost i istraživanje u područjima medicine i neuroznanosti od 2004. Dr. Frank provodi svoje studije u suradnji s Europskim institutom za neuroznanost (ENI), suradnjom između Sveučilišnog medicinskog centra Göttingen i Društva Max Planck. Takva je suradnja ključna za bolje osvjetljavanje složenih pitanja u neuroznanosti i za razvoj inovativnih pristupa istraživanju.

Paralelno s tim razvojem, u biokemiju su uvedene nove tehnologije koje poboljšavaju mehanizme stanične percepcije mehaničkih signala. Nova metoda omogućuje kvantificiranje unutarstaničnih sila od nekoliko milijarditih dijelova Newtona (piconewton). Tehnologija se temelji na senzoru molekularne sile koji se sastoji od fluorescentnih proteina i molekularne opruge. Ovo bi također moglo biti važno za istraživanje u području olfaktorne percepcije, budući da mehanobiologija može igrati ulogu u funkcioniranju stanica.

Tehnološki napredak u biokemiji

Novi senzori sile reagiraju na mehaničke sile između 1 i 12 pN i mogu se genetski unijeti u stanice. Talin, adhezijska molekula, igra ključnu ulogu u otkrivanju krutosti tkiva i već je pružio važne uvide u eksperimentima sa ribicama zebricama. Ova tehnologija obećava pružanje dubljeg uvida u složene unutarstanične mehanizme i stoga bi također mogla proširiti istraživanje olfaktornih informacija.

Tehnička inovacija omogućuje istovremeno mjerenje nekoliko senzora sile unutar stanice, što bi moglo značajno poboljšati razumijevanje staničnih mehanobioloških procesa. U kontekstu kemosenzornih istraživanja, to može pomoći u dešifriranju složenih odnosa između mehaničkih i kemijskih signala u mozgu.

Projekt dr. Thomasa Franka nije samo napredak za neuroznanost, već i primjer važne uloge interdisciplinarnih pristupa u medicinskim istraživanjima. Istraživanje olfaktorne percepcije i njezina utjecaja na ponašanje moglo bi otkriti revolucionarne uvide.