Revolucionarno otkriće: Istraživači otkrili spektakularnu otvarajuću oprugu u uhu!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Istraživači sa Sveučilišta u Göttingenu otkrili su molekularnu oprugu za otvaranje u smislu sluha - rezultati su objavljeni u časopisu Nature Neuroscience.

Forschende der UNI Göttingen entdecken eine molekulare Öffnungsfeder im Hörsinn – Ergebnisse in Nature Neuroscience veröffentlicht.
Istraživači sa Sveučilišta u Göttingenu otkrili su molekularnu oprugu za otvaranje u smislu sluha - rezultati su objavljeni u časopisu Nature Neuroscience.

Revolucionarno otkriće: Istraživači otkrili spektakularnu otvarajuću oprugu u uhu!

Sluh je složen proces koji daleko nadilazi jednostavnu percepciju zvukova. Danas je istraživački tim sa Sveučilišta Göttingen izvijestio o revolucionarnom otkriću na području sluha. Po prvi put je identificirana molekularna "opruga za otvaranje" u slušnim senzornim stanicama koja je ključna za funkcioniranje ionskih kanala. Rezultati ove studije objavljeni su u znanstvenom časopisuNeuroznanost prirodeobjavljeno. Tim predvođen prof. dr. Martinom Göpfertom uspio je pokazati da sluh počinje istezanjem elastičnih "opruga" koje aktiviraju ionske kanale u slušnim senzornim stanicama i tako omogućuju percepciju zvuka. Ova struktura opruge mogla bi biti ključna za razumijevanje mehanizama sluha kod ljudi i životinja.

Istraživanje je pokazalo da zvukovi izazivaju malene pokrete u uhu koje detektiraju ionski kanali. Pora slušnih osjetnih stanica ovdje ima ključnu ulogu. Ova pora je normalno zatvorena i mora se otvoriti podražajima u uhu. Obećavajuće otkriće bilo je otkrivanje spiralne strukture u ušima vinskih mušica koja djeluje kao otvor za otvaranje. Rezultati sugeriraju da slični mehanizmi postoje iu ljudskom uhu. Ovo otkriće ne samo da pridonosi razumijevanju temeljnih funkcija ionskih kanala, već bi moglo imati široke implikacije za istraživanje ljudskog sluha.

Anatomija uha

Ljudsko uho je visokorazvijen organ koji se sastoji od tri glavna segmenta: vanjskog uha, srednjeg uha i unutarnjeg uha. Vanjsko uho uključuje ušnu školjku i vanjski ušni kanal, koji primaju zvučne valove. Ti zvučni valovi putuju do bubnjića, gdje se pretvaraju u vibracije. Ove vibracije pojačavaju slušne koščice, također poznate kao čekić, nakovanj i stremen, i prenose ih u unutarnje uho, gdje pužnica pretvara zvučne informacije u električne signale.

Pužnica ima središnju ulogu jer, ovisno o visini tona, na različitim mjestima izaziva uzbuđenja koja mozak interpretira. Osim mehanizma prijenosa sluha, unutarnje uho sadrži i vestibularni organ koji nam pomaže u održavanju ravnoteže. Ovo ilustrira koliko su sluh i ravnoteža usko povezani i koliko je važno detaljno poznavanje strukture uha za dublje razumijevanje sluha.

Kako se zvukovi obrađuju

Obrada zvukova je uzbudljiv i složen proces. Studije pokazuju da se zvukovi mogu razlikovati ne samo prema njihovoj glasnoći, već i prema njihovom prostornom podrijetlu. Čimbenici kao što su oblik glave i pinnae utječu na to kako se zvukovi percipiraju. Na primjer, slušalice proizvode različite zvučne sjene i refleksije, omogućujući precizno lokaliziranje smjera i udaljenosti zvukova.

U mozgu slušni signali prolaze kroz nekoliko instanci: od kohlearnih jezgri do slušnih područja korteksa. Aktivni su posebni neuroni koji reagiraju na različite frekvencije ili zvučne obrasce. Ta sposobnost pravljenja finih razlika igra ključnu ulogu u tumačenju zvukova, emocija, pa čak i značenja jezika. Na primjer, možemo prepoznati razliku između prijateljskih i agresivnih tonova, žanrova glazbe ili čak raspoloženja u glasovima drugih ljudi.

Neurološki mehanizmi koji leže u pozadini ovih procesa još nisu u potpunosti shvaćeni. Ipak, percepcija zvukova mijenja naše mentalno stanje i utječe na naše ponašanje. Ova bliska veza između osjetilne percepcije i emocionalnog odgovora naglašava složenu prirodu sluha i njegovu središnju ulogu u našem svakodnevnom iskustvu.