Povjerenje Nijemaca u politiku: pogled na pet godina krize
Studija Sveučilišta Oldenburg analizira političko povjerenje u Njemačkoj tijekom i nakon pandemije korone.

Povjerenje Nijemaca u politiku: pogled na pet godina krize
Prvo zaključavanje uvedeno je u Njemačkoj 22. ožujka 2020., što je počelo kao drastična mjera za suzbijanje pandemije. Ova dvotjedna mjera dovela je do opsežnih ograničenja kontakata, policijskog sata i zatvaranja škola i vrtića. Prije pet godina posljedice ovih odluka bile su vidljive i trajno su utjecale ne samo na javni život, već i na povjerenje stanovništva u političke institucije. Studija o Sveučilište Oldenburg i Leibniz institut za obrazovne putanje (LIfBi) ispituje ovu promjenu u političkom povjerenju u kontekstu pandemije.
U prvoj godini pandemije došlo je do povećanja povjerenja u njemačke političke institucije. Takozvani “učinak skupa oko zastave” uzrokovao je porast povjerenja s 2,37 na 2,55 na ljestvici od 1 do 4. Posebno na početku krize savezna vlada i Bundestag dobili su bonus povjerenja. No, u drugoj godini pandemije ponovno je došlo do pada povjerenja, kako u saveznu vladu tako i u Bundestag. Policija, koja je u to vrijeme imala središnju ulogu, također je izgubila trajno povjerenje i više nije dosegnula razinu prije krize. Ovo naglašava složenu dinamiku na djelu tijekom pandemije.
Povjerenje medija u vrijeme krize
Studija je također promatrala povjerenje u različite vrste medija. Dok se povjerenje u lokalne i javne medije smatralo stabilnim u prvoj godini, povjerenje u društvene medije značajno je palo. Zanimljivo je da je prosječno povjerenje medija ponovno poraslo 2023., ali su tiskani mediji ostali ispod razine prije krize. Analiza predstavljena u članku autora GWP – Društvo. posao. politika osvjetljava kako se specifično povjerenje u ključne donositelje odluka i općenito povjerenje u politički sustav promijenilo tijekom pandemije.
Istraživanje se temeljilo na podacima ankete 7008 ispitanika Nacionalnog obrazovnog panela (NEPS) između 2017. i 2023. Regionalne razlike, stope incidencije i stresori povezani s pandemijom također su uzeti u obzir. Studija je dio projekta “Politički stavovi i politička participacija kao posljedica pandemije Covid-19” (PEPP-COV) koji je financiralo Federalno ministarstvo obrazovanja i istraživanja.
Dugoročni društveni učinak
Izazovi s kojima se Njemačka suočila nisu bili ograničeni na pandemiju koronavirusa. Društvenu situaciju karakteriziraju krize od financijske krize 2008. godine, zatim krize eura i izbjegličke krize. Aktualni agresorski rat Rusije protiv Ukrajine kao i povezana energetska kriza i inflacija dodatno su utjecali na povjerenje u medije Federalna agencija za građansko obrazovanje prijavio. U tom kontekstu povjerenje u medije igra ključnu ulogu u prijenosu informacija i donošenju odluka građana.
Godine 2022. 62% ispitanika reklo je da vjeruje javnom emitiranju, ali to predstavlja pad u odnosu na 70% u 2020. Unatoč tekućim izazovima, većina stanovništva vjeruje da je javno emitiranje važno, a 62% vjeruje da daje značajan doprinos demokraciji. Mlađi ljudi i oni s visokim obrazovanjem imaju veći stupanj povjerenja u javno emitiranje. Ovakav razvoj događaja ilustrira postupnu promjenu povjerenja u medije, koje je posebno na kušnji u kriznim vremenima.